Rastići
Rastići, poznati kao Restići, Resti, bila je dubrovačka plemićka obitelj. Najranije su zabilježeni 1190., kada se spominju Marin i Petar Resti.[1] Bila je to stara patricijska porodica, porijeklom iz Dalmacije.U 14. vijeku bili su sastavljeni od dva ogranka.[2] U 15. vijeku bili su prisutni u Novom Brdu kao trgovci ili rudarski gospodari.
Članovi
uredi- Šime Slavov (oko 1305–67), na dužnosti dubrovačkoga kneza.
- Mihoč Šimin (oko 1347 – oko 1431) bio je prokurator na bosanskom dvoru, nešto poslije istu je dužnost obnašao njegov sin Marin (oko 1390–1464), a drugi sin Luigi (oko 1400–1459/60) bio je utjecajan na dvoru srpskog despota Đurđa Brankovića.
- U 15. vijeku istaknuo se i ogranak s nadimkom Žužletić, kojem su pripadali vitez kralja Sigismunda Luksemburškog Pasko Matkov (oko 1350–1438), i pjesnik Pasko Nikolin (oko 1448–1519). U 15. vijeku. djelovao je i Nikola Marinov (oko 1420–86), dubrovački poklisar u Istanbulu. U Velikoj zavjeri početkom 17. vijeka Rastići su odigrali ključnu ulogu, a posebno se istakao Marin Andrijin (rođen oko 1578).[1]
Reference
uredi- ^ a b "Rastić | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 22. 5. 2019.
- ^ Mahnken 1960, str. 388.
Izvori
uredi- Mahnken, Irmgard (1960). Dubrovački patricijat u XIV veku: Tables. Naučno delo. str. 125–.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- La Società dalmata (1985). Atti e memorie della Società dalmata di storia patria. La Società.CS1 održavanje: ref=harv (link)