Post hoc ergo propter hoc

Post hoc ergo propter hoc (u prijevodu "poslije ovog, dakle, zbog ovog") jest logička greška (upitnog uzroka) koja navodi "Pošto je događaju X slijedio događaj Y, događaj X je morao prouzrokovati događaj Y." Ponekad se koristi kraći termin post hoc greška. Razlikuje se od greške cum hoc ergo propter hoc (u prijevodu "sa ovim, dakle, zbog ovog") u kojoj se dvije stvari dešavaju istovremeno ili je hronološko razdoblje događaja nepoznato ili nebitno. Post hoc grešku lako je napraviti jer je vremenski slijed integralni dio uzročnosti. Greška se javlja kad se dolazi do zaključka isključivo koristeći se redom događaja, umjesto uzimajući u obzir druge činjenice koje bi mogle isključiti istu povezanost.

Greška se može prikazati na sljedećom jednostavnom primjeru:

Pijetao kukuriče prije izlaska sunca, stoga je kukurikanje pijetla uzrok izlaska sunca.

Obrazac

uredi

Oblik post hoc greške se može prikazati na sljedeći način:

  • A se desi, pa se zatim desi B
  • Shodno tome, A je prouzrokovalo B

Kada je ishod B nepoželjan, obrazac se ne može obrnuti i proširiti: Izbjegavanje A izbjeći će B.

Primjeri

uredi
  • "Ne mogu da ne pomislim da si ti uzrok našeg problema; nikada ranije nismo imali problema sa peći, prije nego što si se ti uselio." Vlasnik stana u kojem stanar živi, smatra, bez ikakve logičke osnove osim vremenskog prioriteta, da samo prisustvo stanara ima neke posljednične veze sa kvarom peći.[1]
  • U zastarjeloj teorije spontanog stvaranje, ljudi su jednom pogrešno vjerovali da su crvi nastali iz trulog mesa, jer su ih često viđali blizu istog. Francesco Redi je ovo osporio koristeći staklenke s poklopcima i staklenke bez poklopca. Muhe su jedino mogle pristupiti staklenkama bez poklopaca te su se jedino na njima i javili crvi.
  • Broj djece koja se vakcinišu raste. U isto vrijeme, broj djece koja su diagnozirana sa autizom također raste. Stoga vakcine izazivaju autizam.
  • U ispitivanju zemljišta se pronalazi aluminij, barij i stroncij, te se u isto vrijeme može vidjeti sve veći broj kondenzacijskih tragova aviona. Stoga, kondenzacijski tragovi aviona su zapravo skriveni hemijski tragovi koji namjerno raspršuju ove elemente u atmosferu.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Damer, T Edward (1995). Attacking Faulty Reasoning: A Practical Guide to Fallacy-Free Arguments (3rd. izd.). Belmont, Kalifornija: Wadsworth Publishing. str. 131. ISBN 978-0-534-21750-1. OCLC 30319422.