Razlika između verzija stranice "Kujava Radinović"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
No edit summary |
||
Red 1:
'''Kujava Radenović''' bila je [[Bosansko kraljevstvo|kraljica Bosne]] od [[1399]]. do [[1416]]. godine kao druga od tri supruge kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]].
Kujava je bila sestra ili bliska rodica kneza [[Pavle Radinović|Pavla Radenovića]]. <ref name=Fine1> John Van Antwerp Fine, Bosnian Institute; ''The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century'', Saqi in association with The Bosnian Institute, 2007. </ref>
== Brak == Udala se za kralja Ostoju [[1399]]. godine, nakon što se on razveo od svoje prve supruge, [[Vitača|kraljice Vitače]]. <ref name=Fine1/> Kujava je smatrana dostojnom titule i časti bosanske kraljice zbog svog visokog roda, za razliku od Vitače koja je bila niskog roda. Ostoji je brak s Kujavom bio koristan zbog njene bliske rodbinske veze s moćnim knezom Radenovićem. Za kralja se udala prije [[5. februar]]a [[1399]]. godine, što potvrđuje povelja kralja Ostoje Dubrovčanima u kojem se ona prvi put spominje: <blockquote>
Line 11 ⟶ 15:
Brak kralja Ostoje i kraljice Kujave počeo se raspadati [[1415]]. godine, kada je u zavjeri u kojoj je učestvovao sam kralj ubijen kraljičin bliski rođak, knez [[Pavle Radinović|Pavle Radenović]]. U Dubrovniku se [[1415]]. godine spominje kako se bosanska kraljica boji za svoju sudbinu jer je u srodstvu s knezom Pavlom. <ref name=Fine1/>
== Pad ==
Kada je sljedeće godine umro vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], njegove posjede je zauzeo brat Hrvojeve udovice, vojvotkinje [[Jelena Nelipčić|Jelene]]. <ref name=Fine2> John Van Antwerp Fine, ''The Late Medieval Balkans, A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1987.</ref> Ostoja je iskoristio datu priliku i razveo se od Kujave, te oženio vojvotkinju Jelenu. Ostoja je tako prekinuo svoj sada politički nepovoljan brak s Kujavom, te oženivši Jelenu stekao Plivsku i Lučku župu s [[Jajce]]m. <ref name=Fine1/>▼
▲Kada je sljedeće godine umro vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], njegove posjede je zauzeo brat Hrvojeve udovice, vojvotkinje [[Jelena Nelipčić|Jelene]]. <ref name=Fine2> John Van Antwerp Fine, ''The Late Medieval Balkans, A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1987.</ref> Ostoja je iskoristio datu priliku i razveo se od Kujave, te oženio vojvotkinju Jelenu. Ostoja je tako prekinuo svoj sada politički nepovoljan brak s Kujavom, te, oženivši Jelenu, stekao Plivsku i Lučku župu s [[Jajce]]m. <ref name=Fine1/> Ovaj Ostojin čin doveo je do razmirica sa sinom kojeg je imao s Kujavom.
== Sinova vladavina ==
Godine [[1418]]. umire Kujavin bivši muž Stjepan Ostoja, te krunu Bosanskog kraljevstva naslijeđuje Kujavin sin [[Stjepan Ostojić]]. Kujava je odjednom postala moćna i uticajna. Između nje i [[Jelena Nelipčić|kraljice Jelene]] bjesnio je sukob koji je okončan u ljeto [[1419]]. godine, kada je Kujavin sin naredio da se kraljica Jelena
Kujava je učestvovala u svakodnevnom političkom životu Bosne za vrijeme vladavine svoga sina. Savjetovala ga je i utjecala na njegove odluke, poput odluke da popravi svoje odnose sa Dubrovčanima. Međutim, ovu poziciju Kujava neće dugo užuvati, budući da njen sin umire [[1421]]. godine.
== Kasni život ==
Kako nije imala uticaja za vrijeme vladavine sinovog nasljednika, brata njenog muža, [[Tvrtko II Kotromanić|Stjepana Tvrtka II]], Kujava je podržavala pretendente koji su polagali pravo na bosansko prijestolje. <ref name="Draganović"> Krunoslav Draganović, ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine</ref> Godina njene smrti nije poznata, budući da je nakon neuspjelog pokušaja svrgavanja Tvrtka II pala u zaborav.
▲Godine [[1418]]. umire Kujavin bivši muž Stjepan Ostoja, te krunu Bosanskog kraljevstva naslijeđuje Kujavin sin [[Stjepan Ostojić]]. Kujava je odjednom postala moćna i uticajna. Između nje i [[Jelena Nelipčić|kraljice Jelene]] bjesnio je sukob koji je okončan u ljeto [[1419]]. godine, kada je kraljica Jelena zatvorena. Kraljica Jelena je umrla [[1422]]. godine, najvjerovatnije ubijena po Kujavinom naređenju. <ref name=Fajfrić> Željko Fajfrić, ''Kotromanići'', 2000.</ref>
== Reference ==
| |||