Razlika između verzija stranice "Ilirija"

Iliri su bili i hrabri i vješti ratnici a njihova plemena su bila brojna (pogledati spisak u okviru članka [[Iliri]]). [[Veneti]], [[Karni]], [[Histri]] i [[Liburni]] su živjeli u područjima na istočnoj obali [[Jadran]]skog mora a jezik kojim su govorili bio je nešto drugačiji od onog kojim su govorili ostali Iliri.

Ilirsko pleme [[Dalmati]], od kojeg je i današnje geografsko područje [[Dalmacija]] dobilo svoje ime, naseljavali su veći dio današnje zapadne [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Drugo pleme, [[Scordisci]], zapravo miješana ilirsko-keltska grupa, naseljavali su područje današnje sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. Ostala[[Dardanci]], plemena[[Labeati]], pretežno[[Ardijejci]] i [[Taulanti]] su naseljavalanaseljavali centralnipodručja diooko Bosne[[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]] (južna [[Crna Gora]] i Hercegovinesjeverna [[Albanija]] do [[Ohridsko jezero|Ohridskog]] i [[Prespansko jezero|Prespanskog jezera]] ([[Makedonija]]). Pripadnici ilirskih plemena su se bavili uzgojem stoke: ovaca(pretežno ovce, svinjasvinje i koza.koze) lovom, rudarstvom ([[željezo]], [[srebro]], [[zlato]]), raznim zanatima, plovidbom i naravno, ratovanjem.

U ravnicama oko rijeka Save i Dunava i njihovih pritoka bilo je i drugih miješanih ilirsko-[[kelti|keltskih]] grupa kao što su [[Latobi]] i [[Varciani]]. Historičarima je zapravo uvijek bilo teško odrediti granice Ilirije jer ilirska plemena nisu bila ujedinjena pod jednim kraljevstvom; tek nakon što je njihove prostore osvojio Rim moglo se govoriti o nekim preciznijim granicama, ali ih je Rim ipak odredio prema sopsvenim potrebama. Ilirija je u vrijeme vladavine Rima jedno vrijeme bila provincija [[Ilirikum]] a kasnije je podijeljena na dva dijela: Dalmaciju i [[Panonija|Panoniju]].

Smatra se da su današnji [[Albanci]] direktni potomci Ilira a i oni sami su ponosni na tu činjenicu i insistiraju na njoj. Potvrda ovih tvrdnji postoji u analizama [[DNK]]. Osim toga, istom metodom utvrđeno je da i drugi stanovnici današnjeg zapadnog Balkana imaju tragove ''ilirske krvi'' u svojim najstarijim [[gen]]ima. <!-- pronaći dokaze -->

Ilirija se protezala približno od [[Slovenija|slovenskih]] [[Alpi|Alpa]] na sjeveru do sjeverne [[Grčka|Grčke]] na jugu i od ostrva u [[Jadran]]skom moru na zapadu do ravnica Panonije i [[Karpati|Karpata]] na istoku. Ovo geografsko područje je veoma raznoliko u pogledu [[reljef]]a, [[klima|klime]], flore i faune. U centralnom dijelu Ilirije reljef je brdsko-planinski sa [[Dinaridi]]ma koji se protežu u pravcu sjeverozapad - jugoistok, na sjeveroistoku je velika ravnica - Panonska nizija a na zapadu je veoma razuđena obala Jadranskog mora sa brojnim ostrvima, zaljevima i uvalama. Klima je [[mediteran]]ska na obali i priobalju i umjereno-kontinentalna do kontinentalna u zaleđu. Područje je bogato riječnim tokovima sa rijekama koje čine uglavnom crnomorski sliv (Sava, [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]], Dunav, [[Morava]]) i nekolicina rijeka jadranskog sliva ([[Krka]], [[Cetina]], [[Neretva]], [[Bojana]], [[Drim]]). Priroda je bila izdašna u Iliriji i dala joj veliko rudno bogatstvo; željeznu rudu, [[srebro]] i [[zlato]], između ostalog.

Iliri pripadaju grupi naroda koji su već u I milenijumu nove ere imali elemente državnog uređenja, naročito plemena u južnom dijelu Ilirije. Zahvaljući blizini Grčke i njihovih kolonija, Iliri su bili u poziciji da uče i usvoje [[kultura|kulturu]] i elemente društvene organizacije direktno iz “kolijevke savremenog društva”. Dakle napustivši plemensku organizaciju, Iliri su uspostavili [[monarhija|monarhiju]]. Kao važna osnova za takav korak naprijed poslužila im je dobra [[privreda]] i vojna moć. U svom prodoru na Balkan, [[Rimljani]] su se među prvim susreli sa [[Ardijejci]]maArdijejcima koji su već tada bili organizovani u jednu od prvih ilirskih država. Zahvaljujući rimskim piscima i historičarima danas možda upravo najviše i znamo baš o Ardijejcima.

'''[[Bardilis]]''' je bio ilirski kralj koji je vladao od 385. do 358. godine p.n.e. i osnivač je istoimene dinastije. Ilirsko je kraljevstvo pod Bardilisom bilo važan centar moći u IV stoljeću p.n.e. Bardilis je imao skromno porijeklo, naime, postao je u porodici proizvođača ćumura. Pripadao je plemenu Dardanaca i bio njihov kralj. O Bardilisu se zna da je osvojioosvojao makedonske zemlje, i da je bio saveznik Dinozijusa, [[tiranin]]a iz Sirakuze.

Pod Aleksandrom Velikim, 355. godine p.n.e. Ilirska plemena okupljena pod vođstvom [[Klit]]a i drugim ilirskim plemenskim vođama, učestvovali su u pohodu na [[Perzija|Perziju]]. Nakon Aleksandrove smrti nemirni Iliri su se ponovo pobunili i kralj '''Glauko[[Glaukijas]]''' je otjerao Grke iz [[Drač]]a u Albaniji.

Krajem III stoljeća p.n.e. ilirsko kraljevstvo je imalo prijestonicu kod [[Skadar|Skadra]] i kontroliralo dio današnje sjeverne Albanije, [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Hercegovina|Hercegovine]].

U III vijeku p.n.e. Iliri su imali kralja '''[[Agron (kralj)|Agrona]]''' (?-230. p. n. e.). Agron je bio sposoban vladar kojije uspio ujediniti nekoiko ilirskih plemena i slomiti otpor plemenskih vođa koji su se protivili ideji stvaranja zajedničke ilirske države. Ilirsko kraljevstvo pod Agronom je u to vrijeme bilo najsnažnije na Balkanu.

Nakon smrti Agrona, nova ilirska kraljica postala je '''[[Teuta]]''', Agronova druga žena. Teuta je vladala umjesto Agronovog maloljetnog sina [[Pineus]]a. Nažalost, Teuta nije uspjela nastaviti Agronovu uspješnu vladavinu; ilirske starješine otkazivale su joj poslušnost i potkopavale njenu vlast. Situaciju je pogoršao sukob sa Rimom zbog ilirskog piratstva po Jadranu. (Iliri, odnosno naročito pleme Liburni, bili su vješti moreplovci i konstruktori brodova. Po njima je nazvana i brza i okretna brodica [[liburna]] kojoj tadašnje rimske galije naprosto nisu bile dorasle. Rimljani su rado učili, pa i od svojih neprijatelja, te su tako usvojili i gradnju liburni.) Mnogo moćniji Rim ipak je porazio Ilire uništivši njihova naselja u dolini rijeke Neretve i prisilio Teutu na povlačenje u Rhizon, ([[Risan]] u Boki Kotorskoj) pri tome uzevši veći dio teritorije ilirskih zemalja a ostavivši Teuti tek uzan obalni pojas od današnjeg [[Dubrovnik]]a do ušća rijeke [[Drim]] u Jadran. Ostale ilirske teritorije date su rimskom vazalu Demetriju Hvaraninu, nekadašnjem Teutinom vojskovođi.

Oko 180. godine p.n.e. Dalmati proglašavaju nezavisnost od ilirskog kralja [[Gencije|Gencija]]. On zadržava Skadar kao svoj glavni grad. Rimljani su ga tu porazili 168. godine p.n.e, zarobili ga i odveli u Rim 165. godine p.n.e. kao posljednjeg ilirskog kralja. Rim je tada uspostavio vlast na četiri vazalne teritorije u Iliriji a kasnije je cijelo područje postalo jedna provincija sa centrom u Skadru.