Razlika između verzija stranice "Ultraljubičasto zračenje"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →Podjela: - ispravka gramattičkih grešaka |
m tabela |
||
Red 1:
[[Datoteka:Fluorescent minerals hg.jpg|thumb|200px|Kolekcija [[fluorescencija|fluorescentnih]] [[mineral]]a posmatrana pod ultraljubičastim svjetlom]]
'''Ultraljubičasto zračenje''' ('''ultraljubičasta svjetlost'''); skraćenica UV prema [[engleski|eng.]] ''ultraviolet)'' obuhvata [[elektromagnetsko zračenje]] s [[talasna dužina|talasnim dužinama]] manjim od onih koje ima vidljiva svjetlosti, ali većim od onih koje imaju meke [[X-zrake]].
Kako se u elektromagnetskom spektru nalaze neposredno ispod vidljivog dijela spektra, njihov bi tačniji naziv bio infraljubičaste, ali se u cijelom svijetu pa i kod nas udomaćio naziv ultraljubičaste, kako ih je prvi put nazvao J. Ritter 1801. godine.
==Podjela==
Dijeli se na blisko (380–200 [[nanometar|nm]]), daleko ili vakuumsko (200–10 nm, kratica FUV ili VUV) i ekstremno (1–31 nm, kratica EUV or XUV) ultraljubičasto zračenje.
Kada se posmatra njegovo djelovanje na ljudsko zdravlje i okolinu, ultraljubičasto zračenje se obično dijeli na '''UVA''' (400–315 nm) ili dugotalasno ''(blacklight)'', '''UVB''' (315–280 nm) ili srednjetalasno i '''UVC''' (< 280 nm) ili kratkotalasnno ''(germicidalno)''. U spektru Sunčeva zračenja na ultraljubičasto zračenje otpada samo 10% energije.
UVC-zrake ne prodiru do površine Zemlje, pa tako niti do naše kože, jer se apsorbuju u [[ozon]]skom sloju [[atmosfera|atmosfere]]. UVA i UVB zrake prodiru kroz vanjski sloj kože i izazivaju oštećenja: opekotine, [[rak kože]], [[alergija|alergiju]] i sl. Oštećenju [[ćelija]] kože naručito su izloženi ljudi svijetle puti. {|class="wikitable"
Line 61 ⟶ 65:
U biološkim [[Tkivo|tkivima]] ultraljubičaste zrake se apsorbiraju do oko 0,22 mm od površine [[Koža|kože]] pa stoga oko 80 - 90% njih dopire do dermisa zdrave kože.
[[Koža]] više odbija zrake kraće nego duže talasne dužine, pa je u skladu s tim i utjecaj ultraljubičastih zraka kraće talasne dužine na kožu manji.
Smatra se da najveći biološki učinak imaju ultraljubičaste zrake talasne dužine između 250 - 310 nm.
S biološke tačke gledišta učinci ultraljubičastih zraka se mogu podijeliti na fotohemijske, koji se pretežito odvijaju u koži i biološke, koji dovode do promjena u cirkulaciji i metabolizmu.
Fotohemijski učinak prestaje nastankom dermatitisa a posljedica je niza lančanih reakcija u kojima dolazi do razbijanja hemijskih veza i stvaranja novih veza.
Specifični fotohemijski učinak razlikuje se prema talasnoj dužini ultraljubičastih zraka.
Line 69 ⟶ 76:
Povećane količine [[Ultraljubičasto zračenje|UV zračenja]] koje stižu do tla i modni trend lijepoga tena, činili su prijeko potrebnim da se javnost izvijesti jednostavnim, svima razumljivim informacijama o stupnju opasnosti od [[Ultraljubičasto zračenje|UV zračenja]].
Zajedničkim djelovanjem [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetske zdravstvene organizacije]] (WHO), Svjetske meteorološke organizacije (WMO), Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP) stvorena je nova veličina - UV INDEKS.
UV indeks je broj koji pokazuje stupanj opasnosti od UV zračenja. Što je on veći, veća je i opasnost od štetnog djelovanja UV zračenja.
Tabela ispod pokazuje koji je rizik za oštećenje kože pri izloženosti suncu.
{| border=1
!UV index
!Izloženost UV zrakama
|-
|bgcolor=#289500|Manje od 2
|Nema rizika
|-
| bgcolor=#F7e400|3-5
|Nizak rizik opasnosti
|-
| bgcolor=#F85900|6-7
|Visok rizik opasnosti
|-
| bgcolor=#d8001d|8-10
|Veoma visok rizik opasnosti
|-
| bgcolor=#6B49C8|11 i više
|Ekstremno visok rizik opasnosti
|}
{{Spektar}}
| |||