Razlika između verzija stranice "Vojvoda"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Mijenja: nl:Vojvode
CERabot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-Slika: +Datoteka:)
Red 1:
[[SlikaDatoteka:Ducal Coronet.svg|thumb|desno|200px|[[Koroneta]] vojvode u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
 
'''Vojvoda''' je [[Slaveni|slavenski]] termin koji označava nekoga ko je prvi u komandovanju neke vojničke jedinice, a koristi se i kao prijevod plemićke titule ''dux''. Kasnije se termin počinje koristiti za guvernera provincije. Titula približno odgovara turskoj tituli [[sandžakbeg]]a.
Red 25:
 
====Langobardi====
[[SlikaDatoteka:Mappa italia bizantina e longobarda.jpg|thumb|right|Karta Italije oko [[750]], sa vojvodstvima zvanim [[Furlanija]], [[Spoleto]], [[Benevento]] i [[Kalabrija]]]]
Kad su [[Langobardi]] stupili na tlo [[Italija|Italije]], latinski su ljetopisci njihove vođe nazivali ''duces'' - vojvode. Kasnije su ti vođe postali pokrajinski vladari, svaki sa svojim sjedištem. Premda su službeno bili podređeni kralju, sama ideja kraljevstva bila je Langobardima nova, te su ovi vojvode u velikoj mjeri vladali samostalno, posebno na jugu Italije, gdje su [[Spoleto|spoletski]] i [[Benevento|beneventanski]] vojvode vladali kao suvereni. Langobardski kraljevi birani su iz redova vojvoda, koji su pak svoju službu nastojali učiniti nasljednom. Njima su podložni bili grofovi i ''gastaldi''. Ovi posljednji postojali su isključivo među Langobardima, a vršili su izvorno sudsku službu koja je otprilike odgovarala razini grofova.
 
Red 35:
U kasnoj [[merovinzi|merovinškoj]] [[Galija|Galiji]] koristio se naslov ''dux et princeps Francorum'' (vojvoda i knez Franaka), koji je označavao vrhovnu vojnu vlast nad čitavim narodom i tako je korišten sve do kraja [[Karolinzi|karolinške]] dinastije [[987]].
 
[[SlikaDatoteka:Bayern im 10.Jh.png|thumb|250px|right|Bavarsko Vojvodstvo u 10. vijeku]]
U ranom [[10. vijek]]u, sa slabljenjem karolinške vlasti u istočnoj [[Franačka|Franačkoj]], pokrajine kojima su prije vladali vojvode pod franačkom vlašću, sada postaju neovisne. Ova su vojvodstva nazivana "plemenskim vojvodstvima", čiji izvori i način nastanka izazivaju velike rasprave, uglavnom političke prirode. Izvornih sedam takvih vojvodstava bila su ona u Istočnoj Franačkoj: [[Saska]], [[Frankonija]], [[Bavarska]], [[Švapska]] i [[Lotaringija]].
 
Red 65:
 
====Italija====
[[SlikaDatoteka:ChristinavonDaenemarkCoxcie.jpg|thumb|right|[[Kristina Danska]] ([[1522]]-[[1590]]), po prvom braku vojvotkinja Milana, a po drugom vojvotkinja Lotaringije]]
Feudalna vojvodstva na području Italije uključivala su vojvodstva [[Acerenza]], [[Spoleto]], [[Savoja]], [[Modena i Reggio]], [[Benevento]], te [[Kalabrija]] (u kojoj je titulu vojvode nosio [[prijestolonasljednik]] [[Napulj]]skog kraljevstva). U vrijeme [[renesansa|renesanse]] posebno je značajno bilo [[Vojvodstvo Milano]]. Usto, vojvodstva su, po svome nazivu ([[italijanski jezik|italijanski]] ''doge''; [[venecijanski jezik|venecijanski]]: ''doxe''; [[bosanski jezik|bosanski]] '''dužd''') bile i [[Genova]] i [[Mleci]].