Razlika između izmjena na stranici "Inkvizicija"

Uklonjeno 56 bajtova ,  prije 13 godina
m
nema sažetka izmjene
m (robot Dodaje: nn:Inkvisisjonen)
m
'''Inkvizicija''' ({{lat|inquisitio}} – istraživanje) predstavlja sud [[katolička crkva|katoličke crkve]] koji je imao zadatak da pronalazi i kažnjava [[heretici|heretike]].
'''Inkvizicija'''
 
Progone su započeli rimski carevi u [[4. vijek]]u, ali pravu dimenziju inkvizicija je dobila u srednjem vijeku. Tada je autoritet rimskih [[papa]] oslabio a heretički pokreti su bili snažni. Krajem 12. i početkom [[13. vijek]]a na crkvenim [[sabor]]ima raspravljalo se o progonima nevjernika, a [[1215]]. na Četvrtom lateranskom koncilu [[papa]] [[Inoćentije III]] je donio odluku o organizovanom gonjenju heretika - neprijatelja 'pravovjerne crkve'.
Inkvizicija predstavlja sud katoličke crkve koji je imao zadatak da pronalazi i kažnjava heretike. Riječ inkvizicija potječe od latinske riječi inquisitio – istraživanje.
Progone su započeli rimski carevi u [[4. vijek]]u, ali pravu dimenziju inkvizicija je dobila u srednjem vijeku. Tada je autoritet rimskih papa oslabio a heretički pokreti su bili snažni. Krajem 12. i početkom [[13. vijek]]a na crkvenim [[sabor]]ima raspravljalo se o progonima nevjernika, a [[1215]]. na Četvrtom lateranskom koncilu [[papa]] [[Inoćentije III]] je donio odluku o organizovanom gonjenju heretika - neprijatelja 'pravovjerne crkve'.
 
Inoćentije III. ([[1161]], papa [[1198]]-[[1216]]) bio je u svoje doba apsolutni duhovni gospodar katoličkog dijela Evrope. Težio je da ostvari dominaciju papske vlasti nad svjetovnom vlašću evropskih vladara, organizovao je Treći križarski rat, naređivao je istrage i progon heretika u [[Bosna|Bosni]] i Francuskoj.
 
Nadležnost progona heretika i suđenjima neprijateljima crkve povjerena je [[dominikanci]]ma 1235., a nešto kasnije, [[1246]]., ovo pravo je dato i [[franjevci]]ma.
 
Sudski postupak bio je u tajnosti, okrivljeni su ispitivani putem torture, a osumnjičeni nisu mogli da pozovu svjedoke niti branitelje. Na osnovu odluke suda pomoću posebnih sprava za mučenje (stiskanje nogu, tzv. španska čizma, stiskanje glave, rastezanje tijela, gušenje vodom, paljenje vatrom i sl.) inkvizitori su iznuđivali priznanje okrivljenog. Ukoliko okrivljeni pod mučenjem prizna, a pred sudom porekne priznanje, postupak istrage (tj. mučenja) se ponavlja. Heretici su osuđivani na kaznu smrti spaljivanjem na lomači. Usputna kazna bilo je oduzimanje imovine osuđenog.
Dimenzije inkvizitorskog postupka, koji je podrazumijevao unaprijed datu sumnju i postupak osude bez adekvatne odbrane omogućavao je eliminisanje političkih protivnika. Surove metode osude koja nije poznavala pravo samostalnog promišljanja, suprotnog mišljenja ili odbrane suprotnog stajališta prenijela se i u moderno doba kroz različita figurativna označavanja njene suštine, najčešće određenih postupaka nosilaca moći i vlasti koji ugrožavaju elementarna ljudska prava.
 
[[Kategorija:CrkveKatoličanstvo]]
[[Kategorija:Društvo srednjovjekovne Bosne]]
 
[[af:Inkwisisie]]
26.712

izmjena