Razlika između verzija stranice "Prometej (mitologija)"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćena izmjena 741269 korisnika Lord Valensus (razgovor) |
|||
Red 1:
[[Slika:Heinrich fueger 1817 prometheus brings fire to mankind.jpg|mini|[[Heinrich Friedrich Füger]]: Prometej vatronoša<small>, 1817.</small>]]
'''Prometej''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Προμηθεύς''' = predumišljaj) je [[bog]] koji je ljudima dao [[vatra|vatru]].
==Prometej i [[Atena (mitologija)|Atena]]==
Prometej je sa [[Atena (mitologija)|Atenom]]. Naime, [[Zeus]]a je boljela glava i ništa nije mogao učiniti da prestane. Prometej je rekao da zna kako će ga izliječiti. Uzeo je velik kamen i udarao Zeusovu glavu njime. Iz njegove je glave iskočila božica Atena, a glavobolja je nestala. U drugoj inačici mita, Zeusovu glavu rascijepio je [[Hefest]] ili [[Hermes]].
== Stvaranje ljudi i kazna==
Line 21 ⟶ 20:
[[Slika:Gustave Moreau 006.jpg|mini|[[Gustave Moreau]]: Prometej<small>, 1868.</small>]]
Po Ovidiju, Prometej je od gline načinio čovjeka na sliku i priliku bogova. Prikazuju ga pred kipom u prirodnoj veličini, koji
== Današnje shvaćanje mita ==
Svako je doba pridavalo svoje simboličko značenje liku Prometejevu, prilagođavajući pripovijedanje mita svojoj svrsi. Od Eshilova se doba u vatri nije gledalo samo prirodno počelo nego i iskra božanske mudrosti po kojoj se čovjek razlikovao od nižih vrsta stvorenja, vrelo spoznanja o umjetnostima i znanostima; zato je Prometejeva zadaća bila da spasi čovjeka od njegova izvornoga neznanja.
[[Slika:Cole Thomas Prometheus Bound 1846-47.jpg|left|400px|thumb|[[Thomas Cole]]: Okovani Prometej]]
Mit govori da su Prometejeva jetra bila izložena suncu na vrhu planine. To je zrcalo reflektiralo svjetlost samo tokom dana. Prometej je donio nebesku vatru na zemlju pomoću leća ili zrcala, smještenih u dugačkoj stabljici davno izumrle biljke, koja je služila kao teleskopska cijev. U [[arhajci|arhajskom]] i pretpovijesnom razdoblju (tj. davno prije klasičnog doba), najvažnija grčka proročišta, kao što su [[Dodona]], [[Delfi]] i [[Del]], bila su smještena na tačkama geografske širine, te je jedno od drugog bilo udaljeno tačno za jedan stepen geografske širine. Budući da je do [[7. st. p.n.e.]]. Del izgubio značenje proročkog središta, svaka predaja koja ga u tom smislu spominje očito potječe iz mnogo starijeg razdoblja. Doista, iskopavanja [[Kreta|minojskih]] ruševina pokazala su da su Delfi bili značajno proročko središte barem do [[12. st. p.n.e.]]Dovoljno je reći da je geodetska shema Dodona/Delfi/Del postavljena još u prapovijesno doba, prije nego što su Grčku počeli naseljavati stanovnici koje bismo danas mogli prepoznati kao Grke. U pretklasično doba mnogo se pažnje poklanjalo geodetskim mjerenjima na temelju kojih su se uspostavljale svete tačke na zemlji. Mit o Prometeju na neki je način povezan s time. Razmotrimo sada [[Filostrat]]ovo djelo ''Život Apolonija iz Jijane'' ([[2. vijek]]). Djelo uglavnom sadrži izvještaje o neobičnim mjestima koja su posjetili [[Apolonije]] i njegov prijatelj Damis. U 3. poglavlju II. knjige, nailazimo na zanimljiv podatak o urođenicima s južnog Kavkaza:
<blockquote>''[[Barbari]] prepričavaju legende o toj planini ([[Mikal]]), a odjeke tih legendi nalazimo u djelima [[grčki pisci|grčkih pjesnika]]. Kažu da je ondje Prometej, zbog svoje ljubavi prema ljudima, bio okovan, te da Heraklo nije mogao podnijeti da se
To je posve neočekivan i neizmjerno dragocjen podatak koji nam pomaže da unesemo smisao u mit o Prometeju. Prometej je, dakle, bio razapet između dva planinska vrhunca. Taj podatak nedvosmisleno upućuje na optičku napravu koja je služila za ispitivanje područja između dva planinska vrha. Prometejeva je cijev predstavljala dio teleskopa koji bismo danas nazvali [[teodolit]] - temeljni instrument za geodetska mjerenja. Nemoguće je postići točnost u geodetskom mjerenju bez neke optičke naprave. Njezin teleskopski dio može biti posve jednostavan, te nije nužno da optički dio naprave bude visoko sofisticiran. Drevnim je narodima mogao prilično dobro poslužiti i jednostavan teleskop. Što se okova tiče, valja imati na umu da su zbog jakih [[vjetar|vjetrova]] koji pušu na vrhovima planina drevni geodeti morali na neki način pričvrstiti svoje instrumente, kako bi osigurali preciznost svojih mjerenja. Stoga je "Prometej" morao biti okovan. Snažan odraz svjetlosti na zrcalu možda se odnosio na svjetlosni znak odaslan pomoću zrcala smještenog najednom vrhu, koji je kroz teleskopsku cijev promatrala skupina ljudi na drugom vrhu. U drevno doba razina se utvrđivala pomoću
== Vanjski linkovi ==
|