Razlika između verzija stranice "Prometej (mitologija)"

Po Ovidiju, Prometej je od gline načinio čovjeka na sliku i priliku bogova. Prikazuju ga pred kipom u prirodnoj veličini, koji, možda, stoji na postolju. [[Atena (mitologija)|Atena]], koja mu je pomogla da ukrade vatru iz Sunčevih kola, može stajati uza nj pokazujući gore. Ili, donijevši plijen, upaljenom zubljom dodiruje kip da bi ga oživio. To spajanje dvaju nepovezanih mitova, stvaranja čovjeka i krađa vatre, omogućilo je da se sve protumači kao [[hrišćanstvokršćanstvo|hrišćanskakršćanska]] alegorija o čovjeku kojega je prožela duhovna milost. Da kazni Prometeja za buntovno ponašanje, Zeus naredi Hefestu da ga okuje na Kavkazu; po drugima je to učinio Hermes. Ondje je on mnogo vjekova trpio muke jer ga je svaki dan pohodio orao koji mu je kljuvao jetru. Tema podsjeća na [[Titije]]vo kažnjavanje: njegovu je jetru kljucao jastreb. Prometeja na posljetku izbavi Heraklo.

Svako je doba pridavalo svoje simboličko značenje liku Prometejevu, prilagođavajući pripovijedanje mita svojoj svrsi. Od Eshilova se doba u vatri nije gledalo samo prirodno počelo nego i iskra božanske mudrosti po kojoj se čovjek razlikovao od nižih vrsta stvorenja, vrelo spoznanja o umjetnostima i znanostima; zato je Prometejeva zadaća bila da spasi čovjeka od njegova izvornoga neznanja. Kršćanski su pisci u tome [[poganstvo|poganskome]] tvorcu i njegovu posredničkom činu vidjeli prefiguraciju pripovijesti o [[Krist]]u; u njegovoj kazni, okivanju za [[hrid]]inu, nagovještaj raspeća. [[Romantizam|Romantički]] pokret u [[19. vijek|19. vijeku]] načinio je od Prometeja simbol slobode, suborca ljudskoga roda protiv ugnjetavanja; a za mnoge je, u različita doba, bio umjetnik koji s neba prima oganj stvaralačkoga nadahnuća. Jetra su u antičko doba imala mističnu svrhu gledanja u budućnost, kao zrcalo budućnosti. Njih je očito fascinirala svojstva jetre koja kada se izvade iz tek zaklane životinje imaju sposobnost jasnog odražavanja, jer su tamna i glatka poput zrcala. Također u mitu stoji da je Prometej donio vatru u stabljici koja se u antici služila za izdubljivanje i pravljenje [[teleskop]]a. No, valja imati na umu sljedeće: kao prvo, Prometej je, navodno, imao sposobnost proricanja budućnosti, a na to upućuje i njegovo ime, koje potječe od riječi ''prometheia'', što znači "predviđati, misliti unaprijed"; kao drugo, njegova je jetra bila njegovo najznačajnije obilježje. Nema dvojbe da su se Prometejeva jetra povezivala s proricanjem, pretkazivanjem i božanskim zrakama. Time je Prometeju pridodana još jedna [[optika|optička]] pojava. Prema predaji, Prometej je bio prikovan za stijenu, što je bila kazna jer je donio božansku vatru ljudima. Svakoga je dana ptica slijetala na njega i izjedala dio njegovih jetara, koja bi se preko noći obnovila. Poslije mnogih vijekova naišao je [[Heraklo]], koji je razbio Prometejeve okove i konačno ga oslobodio patnje. Sve se to zbivalo negdje na Kavkazu, gdje mit o Prometeju i danas živi.

<blockquote>''[[Barbari]] prepričavaju legende o toj planini ([[Mikal]]), a odjeke tih legendi nalazimo u djelima [[grčki pisci|grčkih pjesnika]]. Kažu da je ondje Prometej, zbog svoje ljubavi prema ljudima, bio okovan, te da Heraklo nije mogao podnijeti da se sas njime tako okrutno postupa, pa je ubio pticu koja se hranila Prometejevim iznutricama. Drugi pripovijedaju da je Prometej bio okovan u [[špilja|špilji]], koja se i danas može vidjeti na jednom obronku, Damis kaže da njegovi okovi još uvijek vise na stijeni, iako se ne može sa sigurnošću reći od kojeg su materijala bili načinjeni. Neki kažu da je bio okovan na vrhu planine, a planina ima dva vrhunca, te da mu je svaka ruka bila prikovana za jedan vrh, iako ih dijeli čitav [[stadij]] (oko 2 [[km]]). Toliko je golem bio Prometej. No, stanovnici Kavkaza orlove smatraju neprijateljima, te vatrenim strijelama pale gnijezda koja oni svijaju među stijenama i postavljaju im zamke, izjavljujući kako time osvećuju Prometeja; u tolikoj mjeri njihovom maštom gospodari taj mit.''</blockquote>

To je posve neočekivan i neizmjerno dragocjen podatak koji nam pomaže da unesemo smisao u mit o Prometeju. Prometej je, dakle, bio razapet između dva planinska vrhunca. Taj podatak nedvosmisleno upućuje na optičku napravu koja je služila za ispitivanje područja između dva planinska vrha. Prometejeva je cijev predstavljala dio teleskopa koji bismo danas nazvali [[teodolit]] - temeljni instrument za geodetska mjerenja. Nemoguće je postići točnost u geodetskom mjerenju bez neke optičke naprave. Njezin teleskopski dio može biti posve jednostavan, te nije nužno da optički dio naprave bude visoko sofisticiran. Drevnim je narodima mogao prilično dobro poslužiti i jednostavan teleskop. Što se okova tiče, valja imati na umu da su zbog jakih [[vjetar|vjetrova]] koji pušu na vrhovima planina drevni geodeti morali na neki način pričvrstiti svoje instrumente, kako bi osigurali preciznost svojih mjerenja. Stoga je "Prometej" morao biti okovan. Snažan odraz svjetlosti na zrcalu možda se odnosio na svjetlosni znak odaslan pomoću zrcala smještenog najednom vrhu, koji je kroz teleskopsku cijev promatrala skupina ljudi na drugom vrhu. U drevno doba razina se utvrđivala pomoću utega[[uteg]]a i [[klatno|klatna]], metode koja je, za razliku od [[libela|libele]], iskorištavala [[gravitacija|gravitacijsku silu]] na posve drukčiji način. Njegovo ime koje znači "predviđati" ili "gledati naprijed", upućuje na promatranja i ispitivanja drevnih geodeta.