Razlika između verzija stranice "Obrazovanje u Njemačkoj"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Eastonwest (razgovor | doprinosi)
No edit summary
dijelom preureden clanak
Red 1:
{{Preuređivanje}}
 
U [[Njemačka|Njemačkoj]] za svu djecu važi devetogodišnja obveza školovanja, počevši najkasnije od šeste godine. Pohađanje javnih škola je besplatno. U pravilu, djeca pohađaju od svoje šeste godine [[niža osnovna škola|niže osnovne razrede]] u trajanju od 4 godine. U produžetku postoje razne škole za daljnje obrazovanje: [[viša osnovna škola|viši razredi]], [[gimnazija]], [[realna gimnazija]], itd.
U Njemačkoj za svu djecu važi devetogodišnja obveza školovanja,
počevši najkasnije od šeste godine. Pohađanje javnih škola je besplatno.
U pravilu, djeca pohađaju od svoje šeste godine niže osnovne razrede
u trajanju od 4 godine. U produžetku postoje razne škole za daljnje obrazovanje.
Viši razredi, gimnazija, realna gimnazija itd.
 
Viši razredi osnovnog obrazovanja obuhvaćaju razrede od 5. - 9. obaveznog školovanja, 10. razred je na dobrovoljnoj osnovi. Od 7. razreda osnovne škole učenicima je data mogućnost da obilaze razne ustanove, kako bi se bolje upoznali sa budućim zanimanjima. U posljednja dva razreda školovanja, učenici se pozivaju u Zavod rada radi testiranja za posao koji im odgovara i za koji u datim trenucima ima potreba.
 
[[Realna škola]] je između osnovne škole i gimnazije, obuhvaća razrede od 5. -10 . i vodi do „Mittleresupnja Reife"srednje / srednja zrelost/zrelosti,''Mittlere Reife''. Gimnazija nudi nešto jačeviši općenivo znanjeopćeg znanja. A završavaZavršava se, zavisiu zavisosti od Republikepokrajine, sa 12. ili 13. razredom -ispitom velikomzrelosti, [[Matura|maturom]].
Viši razredi osnovnog obrazovanja obuhvaćaju razrede od 5. - 9.
obaveznog školovanja, 10. razred je na dobrovoljnoj osnovi. Od 7.
razreda osnovne škole učenicima je data mogućnost da obilaze razne
ustanove kako bi se bolje upoznali sa budućim zanimanjima.
 
Najveći broj škola ima samo prijepodnevnu nastavu, koja završava do podne. Pored državnih škola postoje naravno, i [[Privatna škola|privatne škole]] u kojima se učenicima pruža mogućnost cjeloheftičnogsedmodnevnog boravka. PružajuU imtakvim se,školama takođerdjeca razneimaju aktivnostimogućnosti bavljenja raznim aktivnostima, kao što su gluma, sport, učenje stranih jezika i to više njih u isto vrijeme.
 
U Njemačkoj postoje kao i u većini razvijenih zemalja i mnoge takozvane specijalne škole, tj. škole za decu sa posebnim potrebama (hendikepirana deca, bolesna, mentalno zaostala, itd.).
U posljedna dva razreda školovanja učenici se pozivaju u Zavod rada radi testiranja za posao koji im odgovara i za koji u datim trenucima ima potreba.
 
Interesantna stvar u obrazovanju u Njemačkoj je to da su Nijemci kao jedna vrlo demokratska zemlja, početkomPočetkom šezdesetih godina, kada su stranci počeli dolaziti u Njemačku na privremeni rad, omogućiliomogućeno je djeci istih da pohađaju dopunsku nastavu na maternjem jeziku najmanje jednom heftičnosedmično, da ne bi zaboravili svoj [[maternji jezik]].
Realna škola je između osnovne škole i gimnazije, obuhvaća razrede od 5. -10 . i vodi do „Mittlere Reife" / srednja zrelost/ Gimnazija nudi nešto jače opće znanje. A završava se zavisi od Republike sa 12. ili 13. razredom - velikom maturom.
 
Poslije devet obaveznih razreda još poneki učenik, koji se nije odlučio na vrijeme za daljnje školovanje, prelazi u realnu gimnaziju ili gimnaziju, dok najveći broj učenika konkurira za radno mjesto. Nakon dobijanja istog, osoba je dužna još tri godine nakon zapošljavanja pohađati školu jedanput ili dvaput heftičnosedmično, da bi se specijalizirala za područje kojim se bavi. I na kraju dobija određeno zvanje.
Najveći broj škola ima samo prijepodnevnu smjenu, koja završava do podne.
 
Zbog ovakve situacije i ogromne količine stečenog znanja rijetko tko se opredijeli za studij. A oniOni koji odluče krenuti na studij uglavnom se opredjeljuju za pravo, ekonomiju ili DIF (sportske studije). Isto kao i osnovne i srednje škole postoje i privatni fakulteti. Slučaj odabira je takođe sličan, ovisi odo vrstevrsti studija, cijenecijeni, lokacijelokaciji...
 
Pored državnih škola postoje naravno, i privatne škole u kojima se učenicima pruža mogućnost cjeloheftičnog boravka. Pružaju im se, također razne aktivnosti kao što su gluma, sport, učenje stranih jezika i to više njih u isto vrijeme.
 
 
U Njemačkoj postoje kao i u većini razvijenih zemalja i mnoge takozvane specijalne škole, tj. škole za decu sa posebnim potrebama (hendikepirana deca, bolesna, mentalno zaostala, itd.).
 
 
Interesantna stvar u obrazovanju u Njemačkoj je to da su Nijemci kao jedna vrlo demokratska zemlja, početkom šezdesetih godina kada su stranci počeli dolaziti u Njemačku na privremeni rad, omogućili djeci istih da pohađaju dopunsku nastavu na maternjem jeziku najmanje jednom heftično da ne bi zaboravili svoj maternji jezik.
 
 
Poslije devet obaveznih razreda još poneki učenik, koji se nije odlučio na vrijeme za daljnje školovanje, prelazi u realnu gimnaziju ili gimnaziju dok najveći broj učenika konkurira za radno mjesto. Nakon dobijanja istog, osoba je dužna još tri godine nakon zapošljavanja pohađati školu jedanput ili dvaput heftično da bi se specijalizirala za područje kojim se bavi. I na kraju dobija određeno zvanje.
 
Zbog ovakve situacije i ogromne količine stečenog znanja rijetko tko se opredijeli za studij. A oni koji odluče krenuti na studij uglavnom se opredjeljuju za pravo, ekonomiju ili DIF (sportske studije). Isto kao i osnovne i srednje škole postoje i privatni fakulteti. Slučaj odabira je takođe sličan, ovisi od vrste studija, cijene, lokacije...
 
[[Kategorija:Njemačka]]