Verzija na dan 29 januar 2008 u 08:39 uredi C3r4 (razgovor \| doprinosi) Urednici 73.705 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 29 januar 2008 u 11:00 uredi poništi Reuw (razgovor \| doprinosi) 140 edits No edit summary Novija izmjena →
Red 1: ~~{{Brisanje\|kopirano sa http://sarajdoktor.blogger.ba/arhiva/?start=10}}~~ == Definicija == Astigmatizam je greška oka nastala usljed nepravilne zakrivljenosti rožnjače. Tada govorimo o kornealnom astigmatizmu. U astigmatizmu može učestvovati i nepravilna zakrivljenost očnog sočiva, pa onda govorimo o sočivnom astigmatizmu. ~~Pojam astigmatizma je teško objasniti nekome ko ne zna bar osnove optike.{{Izvor}}~~ U suštini u optici sočivo je iskruženi (kružni) dio pravilne staklene lopte. Takvi su i optički dijelovi u oku, od koji su najvažniji [[rožnjača (cornea)]] i [[očno sočivo (lens).]]Međutim kako ništa u životu nije savršeno, tako često i lopta od koje se dobijaju sočiva, nije savršeno okrugla, nego ~~felšava~~nepravilno zakrivljena. Negdje je zaokružena više, a negdje manje. Ako od takve lopte iskružimo sočivo ono neċe sabirati zrake u jednu tačku, kako bi trebalo, nego ċe stvarati nejasnu tačku, često i u vidu linije.▼ U optici, nauci o svjetlosti, uglavnom se govori o prelamanju svjetlosti. [[Svjetlost]] ima različitu brzinu kretanja u sredinama sa različitom gustinom. U praksi se tu radi o različitoj brzini svjetlosti u vazduhu u odnosu na druge tvari. Štap zaboden dopola u vodu izgleda prelomljen jer svjetlost u vodi ima manju brzinu i slika štapa iz vode stiže do oka kasnije nego slika štapa koji je još u vazduhu. Tako, ako i naš optički sistem [[oka]] često nije idealno razvijen, on može imati nejednaku zakrivljenost, pa neki dijelovi slike dolaze oštri na očno dno, a neki ne. Stvara se netačkast (astigmat) vid. Ovaj poremeċaj pogađa prije svega [[rožnjaču]], ali može i [[sočivo]].▼ Staklo i plastika su još gušċi od vode i oni se koriste u svrhu modifikovanja prelamanja svjetlosti. Komadi stakla se najčešċe koriste za prelamanje svjetlosti. Da bi se svjetlost jače lomila komadi stakla se polukružno bruse i stvaraju se sočiva (leċe). Ako svjetlost dolazi na izbočeno (konveksno) sočivo ona se po zakonu fizike lomi prema središtu leċe (sabira). Obratno je ako svjetlost naiđe na udubljeno (konkavno) sočivo, ona se tada rasipa. Svjetlost se sabira u žiži (fokusu). Žina daljina je rastojanje od centra sočiva do žiže. [[Žižna daljina]] kod rasipnih sočiva je virtuelna (zamišljena). Ima više oblika astigmatizma, jednostavni, složeni, miopski, hipermetropski, mješani. Sabirna sočiva se označavaju sa znakom minus (-), a rasipna sa plus(+). Snaga sočiva se određuje u dioptrijama. [[Dioptrija]] je recipročna vrijednost žižne daljine izražena u metrima. Što je manja žižna daljina sočiva imaju veċu upadnu krivinu, odnosno imaju više dioptrija. Dioptrija vrijednosti 1 znači da takvo sočivo ima žižnu daljinu 1 metar, a sočivo od 10 D ima žižnu daljinu od 10 cm. ▲U suštini sočivo je iskruženi (kružni) dio pravilne staklene lopte. Takvi su i optički dijelovi u oku, od koji su najvažniji [[rožnjača (cornea)]] i [[očno sočivo (lens).]]Međutim kako ništa u životu nije savršeno, tako često i lopta od koje se dobijaju sočiva, nije savršeno okrugla, nego felšava. Negdje je zaokružena više, a negdje manje. Ako od takve lopte iskružimo sočivo ono neċe sabirati zrake u jednu tačku, kako bi trebalo, nego ċe stvarati nejasnu tačku, često i u vidu linije. ▲Tako, ako i naš optički sistem [[oka]] često nije idealno razvijen, on može imati nejednaku zakrivljenost, pa neki dijelovi slike dolaze oštri na očno dno, a neki ne. Stvara se netačkast (astigmat) vid. Ovaj poremeċaj pogađa prije svega [[rožnjaču]], ali može i [[sočivo]]. == Tretman ==

Razlika između verzija stranice "Astigmatizam oka"