Razlika između verzija stranice "Melanezija"

'''Melanezija''' ([[grčki jezik|grč]]. μέλας ''crn'', νῆσος ''ostrvo''), zajednički naziv za otočne skupine ostrva u srednjem i jugozapadnom dijelu [[Tihi okean|Tihog okeana]]. Obuhvata tri skupine otokaostrva: [[Nova Gvineja|Novu Gvineju]] i susjednesusjedna otokeostrva; južnu Melaneziju, koja se sastoji od [[SolomonskiSolomonska otociOstrva|Solomonskih otokaOstrva]], [[Novi Hebridi|Novih Hebrida]], [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]], otokaostrva [[Loyauté]] i [[D'Entrecasteaux]], arhipelaga [[Louisiade]], otokaostrvaa [[Banks]], [[Torres]] i [[Santa Cruz]]; otočnu skupinu ostrva [[Fiji]], na granici [[Polinezija|Polinezije]] i [[Mikronezija|Mikronezije]]. Tropska i vlažna [[klima]] karakteristična je neznatnim kolebanjima temperature. Razvijene su tropske kišne šume. Trgovina [[kopra|koprom]], [[kafa|kafom]], [[pamuk|pamukom]]. Izvoz [[krom]]ove i [[nikal|niklene]] rude iz Nove Kaledonije.

Melanezija se, dakle, prostire od zapadne strane [[Istočni Pacifik|Istočnog Pacifika]] do [[Arafursko more|Arafurskog mora]], sjeverno i sjeveroistočno od [[Australija|Australije]]. Naziv Melanezija prvi je upotrijebio [[Jules Dumont d'Urville]] 1832. godine kako bi označio etničko i geografsko grupiranje otokaostrva koji se razlikuju od [[Polinezija|Polinezije]] i [[Mikronezija|Mikronezije]]. Današnja d'Urvilleova [[rasa|rasna]] klasifikacija smatra se nepouzdanom jer zasjenjuje melanezijsku kulturnu, lingvističku i genetičku raznolikost. Najvažnije je da ovaj termin spaja dvije prilično različite grupe, [[Austronezijci|Austronezijance]] i [[Papuanci|Papuance]] (koji se međusobno sastoje od brojnih različitih grupa).

Izvorni stanovnici Melanezije vjerojatno su bili preci današnjih ljudi koji govore papuanski. Smatra se da su se ti ljudi naselili na Novoj Gvineji prije nekoliko desetaka hiljada godina, a na melanezijskim otocimaostrvima najmanje prije 35.000 godina (prema radioaktivnom datiranju). Izgleda da su naselili Melaneziju istočno sve do glavnih otokaostrvaa Solomonskih otokaOstrva (tj. uključujući San Cristobal), a možda čak i do nekih istočnijih otočićaostrvca.

Upravo su u Melaneziji (posebice duž sjeverne obale Nove Gvineje i na otocimaostrvima sjeverno i istočno od Nove Gvineje) [[Austronezijci|austronezijski]] ljudi došli u kontakt s prethodno naseljenim stanovništvom, čiji potomci danas govore papuanski, vjerovatno prije četiri hiljade godina. Čini se da je ondje dugotrajna interakcija rezultirala u mnogim kompleksnim promjenama u genetici, jezicima i kulturi. Iz ovoga je područja vjerovatno vrlo malena grupa ljudi otputovala na istok gdje su postali osnivači polinezijskog naroda.

Države [[Fidži]], [[Papua Nova Gvineja]], [[SolomonskiSolomonska OtociOstrva]], [[Vanuatu]] i [[Nova Kaledonija]] (pod [[Francuska|francuskim]] [[suverenitet]]om) smatraju se dijelom Melanezije, jer se time odražava njihova zajednička kolonijalna historija i zajednički regionalni položaj. Ta područja formiraju jezgru moderne melanezijske [[subregija|regije]]. SusjedniSusjedna otociostrva u ostalim zemljama smatraju se melanezijskom periferijom.

== Otoci0strva i otočne skupine ostrva ==

SljedećiSljedeća otociostrva i otočne skupine ostrva tradicionalno se smatraju dijelom Melanezije:

* [[Maluku otociostrva]]

* [[OtociOstrva Toressova prolaza]]

* [[SolomonskiSolomonska otociOstrva]]

OtociOstrva čiji su stanovnici miješanog porijekla i koji se nužno ne samoidentificiraju kao melanezijski:

NekiNeka otociostrva zapadno od Nove Gvineje poput [[Halmahere]], [[Alora]] i [[Pantara]] ponekad se ubrajaju u definiciju Melanezije, iako ljudi u tom području ne koriste taj termin.