Razlika između verzija stranice "Civilno društvo"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 16:
Još su stari Grci (''politike koinona'') i Rimljani (''societas civilis'') poznavali ovaj institut. Po njihovom poimanju bilo je to političko društvo u kojem su aktivni građani sudjelovali u oblikovanju politike. Vremenom izraz civilno društvo je poprimao različita značenja, u skladu s porecima u okviru kojih je postojalo. U pojedinim razdobljima dolazi do iskrivljenog tumačenja izraza poistovjećujući ga s načinom na koji vladari vladaju ljudima, pod kojim uvjetima i tko su ti vladari.
 
U 18. stoljeću dolazi do preokreta kada se civilno društvo prepoznaje kao institut koji je tu da štiti i podučava građane kako se efikasno zaštititi od negativnih uplitanja države. U 18.-om i 19.-om stoljeću termin se promatra u okviru aktualnih društvenih promjena. U tom razdoblju izraz civilno se poistovjećuje sa uljuđeno, kultivirano. Jedan od autora iz tog vremena [[Alexis de Tocqueville]], u svom djelu "O demokraciji u Americi" opisuje civilno društvo kroz duh zajedništva koji je vladao u američkom društvu tog vremena, a očitovao se kroz supostojanje brojnih udruga, organizacija i sveprisutnog volonterstva. Nešto južnije, u Latinskoj Americi, [[Antonio Gramsci]] opisuje civilno društvo kao socijalnu interakciju institucija i organizacija kulturne tematike između države i tržišta.
 
Novija historija i detaljnija istraživanja dovode do daljnjeg razvoja ideje civilnog društva, ali svojevremeno i do preuveličavanja njegove uloge kao ključnog faktora u rješavanju aktuelnih društvenih problema. Nadalje, na institut civilnog društva se gledalo kao na pomodarstvo građana, utopijsku ideju pojedinih demokracija, lijek za previše zaštitnički raspoloženu državu i slično. Od kraja 1980.-ih naovamo u definiranju ovog pojma naglašava se sloboda udruživanja, samoorganizacija slobodnih građana, socijalni kapital i socijalna povezanost. Pokušaj da se civilnost izjednači s moralnošću, poštenjem, poštivanjem,… su odbačene kao neumjesne, a civilnim vrlinama se smatra aktivno i odgovorno građanstvo. Organizacije civilnog društva nazivaju se dobrovoljnim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim ili trećim sektorom.