Razlika između verzija stranice "Mahala"

Nastaju dolaskom [[Turska|Turaka]] na prostore [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i formiranjem gradova orijentalnog tipa. Mahale su okruživale [[Čaršija|čaršiju]] (zanatsko - trgovačko jezgro grada sa hanovima, hamamima, [[bezistan]]ima, [[džamija]]ma i drugim bogomoljama), a imale su u svom jezgru manju džamiju ili [[mesdžid]], uz džamiju [[mekteb]] (osnovna škola), pa česmu, groblje, pekare, trgovinu živežnim namirnicama, a sve je to služilo potrebama četrdesetak do pedeset individualnih porodičnih kuća. Jednoj čaršiji u gradu odgovarao je često veliki broj mahala.

U mahalama je bio svojstven kult komšiluka[[komšiluk]]a, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost ljudi. Danas se mahalama nazivaju samo neka periferna mjesna područja, a nekada ih je bilo mnogo više. Samo je u [[Sarajevo|Sarajevu]] bilo oko šezdeset mahala. Neke od poznatijih su: [[Bistrik]], [[Vratnik]], [[Ali - fakovac]], [[Ćemaluša]], [[Dženetića mahala]], [[Bjelave ravne]], [[Strošić]], [[Hrid]], [[Širokača]] sokakAbdesthanasokak, [[Abdesthana]] i dr., imena koja govore o slikovitosti domaćeg jezika i njegovom specifičnom spoju sa turcizmima.