Razlika između verzija stranice "Hernán Cortés"

'''Hernan''' ili '''Hernando Cortes''' ( Medellin, [[Merida, Extramadura]], [[1485]]-Castilleja de la Cuesta, [[Sevilla, Španija]], [[2. decembar]] [[1547]] ), [[Španija|španski]] [[konkvistadori|konkvistador]], pustolov i istraživač. Osvojio je [[1519]]-[[1521]] veliku državu [[AztekiAsteci|AztekaAsteka]] (današnji [[Meksiko]]) za Španiju i time znatno proširio [[Špansko carstvo]] u [[Novi Svijet|Novom Svijetu]].

Cortes je krenuo na put [[18. februar]]a 1519. Imao je 506 vojnika, oko 100 pomoraca, 16 konja, te nekoliko topova. Najprije se iskrcao uz obalu Yucatana. Tu se zadržao veoma kratko jer je u blizini bilo puno zlata. [[4. mart]]a 1519. ponovo se iskrcao sjevernije i osnovao grad [[Veracruz]]. Lokalno stanovništvo ga je dočekalo sa darovima, hranom i zlatom. Oni su mu rekli da se njihov vladar nalazi u gradu [[Tenochtitlan]] (danas [[Mexico city]]). Ubrzo je stiglo izaslanstvo azteškogasteškog vladara [[Montezuma II.|Montezume II.]] koji su takođe donijeli nove darove. Cortes je ubrzo saznao da AzteziAzteci smatraju Cortesa njihovim bogom [[Quetzalcoatl]]om, ili njegovim poslanikom. Cortes je odlučio iskoristiti situaciju i držati AztekeAsteke u zabludi. Dio Cortesovih ljudi je htio da sakupe u kratkom vremenu što više zlata, a zatim da se vrate na Kubu. Cortes je, međutim, imao drugačije planove. Naredio je da se spale svi brodovi, osim jednog manjeg, i tako se osigurao od eventualne pobune svojih ljudi i [[dezerter|dezertiranja]]. Zatim je sa svojim ljudima krenuo prema Tenochtitlanu.

Kada je stigao u grad [[Cholula]], drugi po veličini u azteškojasteškoj državi, širile su se glasine da indijanciIndijanci namjeravaju poubijati Špance na spavanju. Cortes nije mogao utvrditi da li je to istina ili ne, pa je naredio smaknuće svih istaknutih indijanacaIndijanaca. Cijeli grad je spaljen a u pokolju je ubijeno između 15.000 i 30.000 indijanacaIndijanaca. Cortes je poslao poruku Montezumi II. da se u Choluli nisu odnosili prema njemu sa poštovanjem pa su zato kažnjeni, ali ako se Montezuma II. bude prema njemu odnosio sa poštovanjem i dočekao ga sa darovima i zlatom, nema se čega bojati.

Ekspedicija je stigla u Tenochtitlan [[8. novembar|8. novembra]] 1519. Montezuma II. je Cortesa dočekao sa velikim darovima, kako i dolikuje povratku [[Bog]]a. Montezuma je pripremio palaču svog oca [[Axayacatl]]a za Špance i njihove saveznike. Cortes je zahtjevao da dobije još zlata, te da se Montezuma II. zakune da će svake godine darivati Cortesu i španskom kralju jednak iznos zlata. Cortes je i naredio da se iz dva najveća [[hram]]a piramida uklone svi azteškiasteški [[idol]]i i da se na to mjesto postavi svetište Djevice Marije. Svim njegovim zahtjevima je udovoljeno.

Cortes je Montuzemu II. zatim u svojoj palači uzao za taoca u slučaju eventualne pobuna AztekaAsteka.

U aprilu [[1520]]. Cortes je saznao da je Velasquez sa Kube poslao novu ekspediciju od 900 vojnika, koju je predvodio [[Panfilo de Narvaez]], sa ciljem da smijeni Cortesa. Cortes je u Tenochtitlanu ostavio nekoliko stotina ljudi pod zapovjedništvom svog najpouzdanijeg čovjeka, [[Pedro de Alvarado|Pedra de Alvarada]]. Zatim je krenuo u susret Narvaezu. Cortes je po noći upao u Narvaezov logor, zarobio ga i pridobio njegove ljude pričama o zlatu na svoju stranu. Po povratku u Tenochtitlan u gradu je izbila pobuna AztekaAsteka protiv Španaca. AzteciAsteci su držali Špance pod opsadom u palači. Pobuna je izbila jer je Alvarado izvršio pokolj nad AztecimaAstecima (nekoliko stotina mrtvih) u toku njihovog festivala koji je uključivao i ljudsko žrtvovanje.

Uskoro su AzteciAsteci izabrali novog poglavicu [[Guatimozin]]a. AzteciAsteci su dopustili da Cortes uđe u palaču i pridruži se Alvaradu, ali su zatim i njega napali. Cortes je naredio Montezumi II. da pokuša umiriti AztekeAsteke, ali su ga ovi gađali kamenjem i teško ozlijedili. Od posljedica ranjavanja Montezuma II. je umro tri dana poslije. AzteciAsteci su započeli opsadu palačepalate i čekali da Špancima ponestane hrane. [[1. juli|1. jula]] 1520., Cortes je odlučio pokušati probiti opsadu. Noć je bila kišna i kasnije je prozvana ''Tužna noć'' ([[španski jezik|španski]] ''La Noche Triste''). Borba je bila žestoka, a Špancima je bilo otežano kretanje jer su nosili velike količine zlata. Više od 400 Španaca i 2.000 njihovih indijanskih saveznika su poginuli, ali se Cortes sa malom skupinom uspio probiti i pobjeći. AzteciAsteci su krenuli u potjeru, ali ih je Cortes porazio u [[Bitka kod Otumbe|bitki kod Otumbe]], [[7. juli|7. jula]] 1520.

Tokom ljeta Cortes je obnavljao snage za napad na Tenochtitlan. Zajedno sa svojim saveznicima, plemenom Tlaxcala, u decembru 1520. krenuo je u opsadu Tenochtitlana. Najprije je osvajao okolna područja a zatim i započeo kopnenu opsadu grada. Nakon višemjesečne opsade, cijeli grad Tenochtitlan je osvojen i porušen [[13. august]]a 1520. Guatimozin se lično predao Cortesu. Računa se da je u toku cijelog pohoda ubijeno između 120.000 i 240.000 AztekaAsteka.

Ova pobjeda označava kraj AzteškogAsteškog carstva. Na ruševinama Tenochtitlana sagrađen je današnji MexicoMeksiko. Cortes je sada bio vladar golemog područja između [[Karipsko more|Karipskog mora]] i [[Tihi okean|Tihog okeana]]. U međuvremenu, Velasquez je napadao Cortesa kod španskog kralja [[Karlo V. Španjolski|Karla V. Španskog]] preko svojih saveznika u Španiji. Cortes se opravdao kralju preko pisama. Kralj je odlučio zbog velikih uspjeha zanemariti Cortesovu neposlušnost i [[1523]]. ga je imenovao [[guverner]]om [[Nova Španija|Nove Španije]] (tadašnji naziv za Meksiko).

[[1524]]-[[1526]] Cortes je krenuo u ekspediciju na današnji južni [[Honduras]]. [[Cristobal de Olid]] je krenuo morskim putem u osvajanje Hondurasa, a Pedro de Alvarado kopnenim putem prema [[Gvatemala|Gvatemali]]. Ekspedicija, koja je trajala oko dvije godine, bila je iznimno fizički naporna, a Cortes je izgubio velik dio zdravlja. [[1527]] Cortes je otišao u Španiju da se odbrani od optužbi protiv njega zbog velikih pogubljenja indijanacaIndijanaca i samovlade, te je bio primljen kod kralja. Karlo V. ga je primio sa poštovanjem, a Cortes mu je donio veliku količinu zlata i vrijednih darova. Karlo V. je Cortesa imenovao vrhovnim kapetanom Nove Španije, ali je odredio i civilnog guvernera Nove Španije, koji je ograničio Cortesovu vlast. Cortes se vratio u Novu Španiju [[1530]].