Razlika između verzija stranice "Nuklearna fizika"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Prevođenje varijabli |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-korišćenje +korištenje) |
||
Red 23:
[[Slika:Mariecurie.jpg|mini|160p|lijevo|Marie Curie]]
[[Radioaktivnost]] je otkrio [[1896]]. [[Francuska|francuski]] naučnik [[Henri Becquerel]] dok je radio na fosforoscentnim materijalima. Ovi materijali svetle u mraku nakon izlaganja svetlu, i on je mislio da bi sjaj proizveden u katodnim zračnim cijevima od strane X-zraka mogao nekako biti povezan sa fosforoscencijom. Zato je pokušao da uvije fotografsku pločicu (''plate'') u crnu hartiju i da stavi razne fosforoscentne minerale na nju. Svi rezultati su bili negativni dok nije isprobao
Ipak, ubrzo je postalo jasno da crnjenje pločice nema nikakve veze sa fosforoscencijom jer je ona crnila kada je mineral držan u mraku. Takođe ne-fosforoscentne soli uranijuma pa i metalski uranijum su pocrnjivali pločicu. Bilo je jasno da postoji neka nova vrsta zračenja koja je mogla da prođe kroz papir koja je uzrokovala crnjenje pločice (U mnogim knjigama piše da je Becquerela slučajno otkrio radioaktivnost.)
Red 36:
Za vrijeme Drugog svetskog rata i u ranom [[Hladni rat|hladnom ratu]] je nastavljen razvoj nuklearne [[tehnologija|tehnologije]], dok se malo pažnje obračalo na dugoročne opasnosti radijacije i radioaktivne kontaminacije. Jači otpad nastao proizvodnjom uranijuma je skladišten u velike tankove sa rokom trajnosti od samo par decenija, i nije bilo planova za dugoročnije skladištenje dok je manje jakom otpadu dopušteno da procuri u zemljište bez temeljnih proračuna o dugoročnim posljedicama. Mnoga nuklearna oružja su testirana u atmosferi (to jest iznad površine [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]), što je oslobodilo dovoljno radioaktivnog materijala da veoma značajno podigne svjetski nivo pozadinskog zračenja. Konačno je sporazum o ograničenim probama prekinuo ove probe u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[SSSR]]-u (mada su podzemne probe nastavljene u obje zemlje, a [[Francuska]] i [[Kina]] su nastavile atmosferske probe još dugo vremena).
Zatim su razvijeni nuklearni reaktori za
Javna zabrinutost je znatno porasla usljed nuklearnih nezgoda posebno onih u Three Mile Islandu i Černobilu. Ova zabrinutost se u mnogim slučajevima sastoji iz neznalačkog straha od svega što u svom imenu sadrži odrednicu "nuklearno". Na primjer, nuklearno magnetno rezonantna spektroskopija (NMRI), koja nema nikakve veze sa radioaktivnošću je preimenovana u magnetnu rezonancu (MRI) da bi se se ugušio javni strah.
| |||