Razlika između verzija stranice "Opća teorija relativnosti"

'''Opća teorija relativnosti''', također poznata i kao '''opća relativnost''' ili '''Einsteinova teorija gravitacije''', [[Diferencijalna geometrija|geometrijska]] je [[Naučna teorija|teorija]] [[gravitacija|gravitacije]] koju je 1915. objavio [[Albert Einstein]] i predstavlja trenutni opis gravitacije u [[Moderna fizika|modernoj fizici]]. Opća [[Teorija relativnosti|relativnost]] generalizuje [[Posebna teorija relativnosti|posebnu relativnost]] i usavršava [[Newtonov zakon gravitacije]], pružajući jedinstven opis gravitacije kao geometrijske osobine [[prostor]]a i [[Vrijeme u fizici|vremena]] ili [[Četvorodimenzionalni prostor|četvorodimenzionalnog]] [[Prostorvrijeme|prostorvremena]]. Konkretno, ''[[zakrivljenost]] prostorvremena'' je direktnoj povezana s [[Energija|energijom]] i [[Količina kretanja|količinom kretanja]] bilo koje prisutne [[materija|materije]] i [[zračenje|zračenja]]. Odnos je određen [[Einsteinove jednačine polja|Einsteinovim jednačinama polja]], sistemom [[Parcijalna diferencijalna jednačina|parcijalnih diferencijalnih jednačina]] drugog reda.

 

 

Einsteinova teorija ima važne astrofizičke posljedice. Na primjer, ona podrazumijeva postojanje [[crna rupa|crnih rupa]]—regija u prostoru u kojima su prostor i vrijeme iskrivljeni na takav način da ništa, čak ni svjetlo, ne može pobjeći—kao završno stanje masivnih [[zvijezda]]. Postoji mnogo dokaza da intenzivna [[zračenje|zračenja]] koje emitiraju određene vrste astronomskih objekata dešavaju zbog crnih rupa; na primjer, [[mikrokvazar]]i i [[Aktivno galaksijsko jezgro|aktivna galaksijska jezgra]] su rezultat postojanja [[Zvjezdana crna rupa|zvjezdanih crnih rupa]] i crnih rupa [[Supermasivna crna rupa|znatno veće masivne vrste]]. Savijanje svjetlosti gravitacijom može dovesti do fenomena [[gravitaciona leća|gravitacione leće]], u kojem je više slika istog udaljenog astronomskog objekta vidljivo na nebu. Opća relativnost također predviđa postojanje [[Gravitacioni talas|gravitacionih talasa]], koji su posredno bili posmatrani; direktna mjerenja su cilj projekata kao što su [[LIGO]] i NASA/ESA [[Laser Interferometer Space Antenna]] i raznih [[pulsar timing array|"pulsar timing arrays"]]. Osim toga, opća relativnost je osnova tekućih [[Fizička kosmologija|kosmoloških]] modela konzistentnog [[Metričkko širenje svemira|širenja svemira]].

{{Commonscat|General relativity}}

{{Wikiquote}}

'''{{hlist|Kursevi|Predavanja|Tutorijali}}'''

*[https://web.archive.org/web/20160303175347/http://www.luth.obspm.fr/IHP06/ Series of lectures on General Relativity] given in 2006 at the [[Institut Henri Poincaré]] (introductory/advanced).

*[https://web.archive.org/web/20070707011024/http://math.ucr.edu/home/baez/gr/ General Relativity Tutorials] by [[John Baez]].