Razlika između verzija stranice "Njemačka"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.6
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.8.6
Red 57:
Za područje pod imenom Germania u kojoj živi nekoliko [[Germani|germanskih naroda]] se zna i bilježi već od 100. godine n. e. Počevši od [[10. vijek]]a, njemačka područja čine središnji dio [[Sveto rimsko carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] koje traje sve do [[1806.]] godine. Tokom [[16. vijek]]a, sjever Njemačke postaje središte [[Reformacija|protestanske reformacije]]. Njemačka se prvi put pojavljuje kao savremena [[nacionalna država]] nakon [[Ujedinjenje Njemačke|Njemačkog ujedinjenja]] tokom [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]] [[1871.]] godine. Nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Njemačka je bila podijeljena u dvije zasebne države: [[Njemačka demokratska republika|Istočnu Njemačku]] i [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačku]] u skladu sa granicama savezničkih okupacionih zona.<ref>[[Federalni Ustavni sud Njemačke]] (2 BvF 1/73; BVerfGE 36, 1): [[Njemačko carstvo]] kao država Nijemaca je potpuno identično [[Zapadna Njemačka|Saveznoj republici Njemačkoj]] [jer postoji kao nacionalna država i ''međunarodnopravnni subjektivitet''([[međunarodno javno pravo]]) od 1871]. Godine 1949, nakon podjele na [[Njemačka demokratska republika|istočnu]] i zapadnu Njemačku nije se smatralo za osnivanje nove zapadnonjemačke države niti nasljednice Njemačkog carstva, nego je reorganizovan samo taj dio Njemačke.</ref> Dvije države su ponovno [[Reunifikacija Njemačke|ujedinjene]] [[1990.]] godine. Zapadna Njemačka je [[1957.]] godine postala osnivačka članica Evropske zajednice, koja 1993. godine postaje Evropska unija. Njemačka je dio neograničene [[Šengenski sporazum|Šengenske zone]] i usvojila je evropsku valutu, [[euro]], [[1999.]] godine.
 
Njemačka je [[Federacija|federalna]] [[parlamentarna republika]] sastavljena od [[Njemačke savezne pokrajine|16 saveznih država]]. Glavni i ujedno najveći grad je [[Berlin]]. Njemačka je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[NATO|NATO-a]], [[G8]] i [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]]. Ona je jedna od vodećih industrijskih zemalja u svijetu, sa trećom najvećom privredom po nominalnom [[Bruto domaći proizvod|BDP-u]] i petom po [[Paritet kupovne moći|PKM-u]]. Ona je najveći izvoznik i drugi najveći uvoznik robe. Godišnje alocira drugi najveći iznos međunarodne pomoći u svijetu,<ref>{{cite web|url=http://www.topnews.in/germany-worlds-second-biggest-aid-donor-after-us-229970|title=Germany world's second biggest aid donor after US - TopNews|work=topnews.in|access-date=23. 9. 2015|archive-date=24. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110524095558/http://www.topnews.in/germany-worlds-second-biggest-aid-donor-after-us-229970|url-status=dead}}</ref> dok je šesta u svijetu po vojnim troškovima.<ref>{{cite web | url = http://www.sipri.org/contents/milap/milex/mex_major_spenders.pdf/download | title = The fifteen major spenders in 2006 | access-date=23. 8. 2007 | year=2007 | format = PDF | work = Recent trends in military expenditure | publisher = Stockholm International Peace Research Institute | access-date=5. 2. 2009 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070814224502/http://www.sipri.org/contents/milap/milex/mex_major_spenders.pdf/download | archive-date=14. 8. 2007 | url-status = dead }}</ref> Ona je razvila visoki standard života i uspostavila opsežni sistem [[Socijalna sigurnost|socijalne sigurnosti]]. Igra važnu ulogu u evropskoj politici a održava mnoga bliska partnerstva i na globalnom nivou.<ref>{{cite web|url=http://www.iht.com/articles/2008/04/04/europe/poll.php|archive-url=https://web.archive.org/web/20080404235732/http://www.iht.com/articles/2008/04/04/europe/poll.php|title=The leader of Europe? Answers an ocean apart|archive-date=4. 4. 2008|work=iht.com|access-date=23. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> Njemačka je poznata i kao vodeća zemlja u nekoliko naučnih i tehnoloških područja.<ref>{{cite web|url=http://www.innovations-report.de/html/berichte/informationstechnologie/bericht-109339.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20111005051348/http://www.innovations-report.de/html/berichte/informationstechnologie/bericht-109339.html|title=Confidently into the Future with Reliable Technology|author=Idea TV GmbH|archive-date=5. 10. 2011|work=innovations-report.de|access-date=23. 9. 2015|url-status=dead}}</ref>
 
==Historija==