Razlika između verzija stranice "Bosanska Posavina"

'''Bosanska Posavina''' je regija u [[Geomorfološke odlike sjeveroistočne Bosne|sjeveroistočnom]] dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Njenu prostornu cjelovitost na sjeveru zatvara rijeka [[Sava]], na sjeverozapadu planina [[Motajica]], na jugu planine [[Ozren (planina u BiHBosni i Hercegovini)|Ozren]] i [[Trebava]], a na jugoistoku planina [[Majevica]].

Sa centralnim dijelovima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] povezana je prije svega prirodnim prolazom dolinom [[Rijeka Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] kroz dobojsku i vrandučku klisuru, dok su zapadni dijelovi dostupni kroz također prirodni prolaz uz rijeku [[Ukrina|Ukrinu]]. Bosanska [[Posavina]] se nalazi se na široko otvorenoj i lahko prohodnoj peripanonskoj niziji.

Nakon godine 1718, kada je došlo do mira između [[Osmanlijsko Carstvo|Turaka]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], raseljene su po ravnici uglavnom katoličke porodice iz brdskih sela raseljeni po ravnici, jer su se Turci sami naselili po brdima i dolinama.

U današnje općine [[Derventa]] i [[Brod (općina)|Brod]] jenaselio se naselio narod porijeklom iz [[Hercegovina|Hercegovine]], i to godineod 1735-. do 1782. i još jednom u manjem valu [[1820]]. godine, jer [[se 1697]]. godine je otprilike 20.000 [[Rimokatoličanstvo|katolika]] se iselilo sa tog područja.

U općine [[Modriča]], [[Gradačac]], [[Orašje]], [[Šamac]] i [[Brčko]] se narod se doselio najviše iz [[Mostar|Mostara]], [[Posušje|Posušja]], [[Uskoplje (čvor)|Uskoplja]], [[Bugojno|Bugojna]], [[Livno|Livna]], Duvna, Poreča, [[Vareš|Vareša]], Imotskog, [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Srebrenica|Srebrenice]], [[Tuzla|Tuzle]], [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]] i [[Olovo (gradopćina)|Olova]].

Nacionalni sastav stanovništva Bosanske Posavine, prema popisu iz [[1991]]. godine, jejest sljedeći: od ukupno 260.793 stanovnika, [[Hrvati|Hrvata]] je bilo 131.542 ili 51 posto%, [[Bošnjaci|Bošnjaka]] 32.796 ili 12 posto%, [[Srbi|Srba]] 77.723 ili 29 posto%, a ostalih 18.726 ili 7 posto%. U tabeli je prikazan entnički satav Posavine iz [[Derventa|Dervente]], [[Brod (općina)|Broda]], [[Modriča|Modriče]], [[Šamac|Šamca]], [[Vukosavlje|Vukoslavlja]], [[Brčko]]g, [[Domaljevac-Šamac|Domaljevca-Šamca]], [[Orašje|Orašja]], [[Odžak]]a, [[Pelagićevo|Pelagićeva]], [[Donji Žabar|Donjeg Žabara]], bez [[Gradačac|Gradačca]] iz 1991. i 2013. godine.

Zahvaljujući geografskom položaju (izmeduizmeđu 44° 45' i 45° 15' sjeverne geografske širine te 17° 45' i 19° istočne geografske dužine) i okruženju planinama na zapadu i jugu, Bosanska Posavina ima umjerenu kontinentalnu klimu. Jači kontinentalni utjecaji su zbog toga znatno ublaženi, pa [[juli]] ima temperaturu od 20° do 22{{Razmak}}° C. Zime su umjerene i hladne, a temperatura u [[januar]]u dostiže tek -2−2{{Razmak}}° C. Srednja godišnja temperatura je 10{{Razmak}}° C. Jesen i proljeće imaju približno iste brojke. Padavine su skladno raspoređene tokom čitave godine i iznose oko 800 {{Razmak}}mm. Kiše su najčešće u [[maj]]u i junu, kada su vegetaciji i najpotrebnije.

Bosanska Posavina, s drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, [[Hrvatska|Hrvatskom]] i Evropom, povezana je vrlo kvalitetnim cestovnim, željezničkim i riječnim saobraćajnicama. Posebno su značajni glavni cestovni pravci: [[Bosanski Šamac]] -– Modriča -– [[Doboj]] -– [[Sarajevo]] -– [[Mostar]] -– [[Ploče]]; [[Orašje]] -– [[Tuzla]] -– [[Sarajevo]] -– [[Mostar]] -– [[Ploče]], odnosno [[Brod (općina)|Brod]] -– [[Derventa]] -– [[Doboj]] -– [[Zenica]] -– [[Sarajevo]] -– [[Mostar]] -– [[Ploče]]. TakođerCijela jeBosanska cijelaPosavina Bosanskatakođer Posavinaje povezana asfaltiranim regionalnim i općinskim cestama. Najznačajnija željeznička saobraćajnica jejest magistralna pruga [[Bosanski Šamac]] -– [[Modriča]] -– [[Zenica]] -– [[Sarajevo]] -– [[Mostar]] -– [[Ploče]].

Rijeka [[Sava]] je u čitavoj dužini kroz Bosansku Posavinu plovna, s izgrađenim značajnim lukama, posebno u [[Bosanski Šamac|Bosanskom Šamcu]], koja je najveća riječna luka s vertikalnim dokom u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]].