Razlika između verzija stranice "Homininae"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
 
Red 5:
| slika =Male gorilla in SF zoo.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = Mužjak zapadnog [[gorile]] (''Gorilla gorilla'')
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Hordati|Chordata]]
Red 21:
'''Homininae''' su podporodica porodice ''Hominidae'', koja obuhvata [[čovjek|ljude]], [[čimpanze]] i [[gorile]], te nekoliko izumrlih vrsta. Ova potporodica se sastoji od svih [[hominidi|hominida]] koji su se pojavili nakon izdvajanja podporodice orangutana (''[[Ponginae]]'').
 
Do [[1980]], u porodicu ''Hominidae'' su svrstavani samo ljudi, a preostali hominidi (rodovi: ''Pongo'', ''Pan'' i ''Gorilla'') bili uključeni u porodicu ''Pongidae''.<ref>Goodman M. (1964 ): Man’s place in the phylogeny of the primates as reflected in serum proteins. In: Washburn S. L.: Classification and human evolution. Aldine, Chicago.</ref>
Na temelju kasnijih istraživanja došlo se do revizije te klasifikacije, prema kojoj porodica Hominidae obuhvata potporodice ''Ponginae'' ([[orangutani]]) i ''Homininae'' ([[čimpanze]], [[gorile]] i [[čovjek|ljudi]]).<ref>Goodman (1974): Biochemical evidence on hominid phylogeny. Annual Review of Anthropology, 3: 203–228.</ref>. Dalja otkrića su pokazala da su gorile i šimpanze srodnije ljudima od orangutana <ref>Goodman et al. (1990): Primate evolution at the DNA level and a classification of hominoids. Journal of Molecular Evolution, 30: 260–266.</ref>
 
==Historija otkrića i klasifikacija==
Do [[1980]]. godine, porodica ''Hominidae'' sadržavala je samo ljude, sa velikim majmunima porodice ''Pongidae''. Kasnija otkrića su revidirala ovu klasifikaciju, kada su u porodicu ''Hominidae'' uključeni i [[veliki majmuni]] (sada u subporodici ''[[Ponginae]]'') i ljudi (u subporodici ''Homininae''). Osim toga, otkrića pokazuju da su [[gorile]] i [[čimpanze]] uže povezane sa ljudima nego orangutani, što dovodi do njihovog sadašnjeg svrstavanja u ''Homininae''.
Potfamilija ''Homininae'' se može dalje dijeliti u tri plemena (tribusa), pri čemu svaki ima samo po samo jednim današnji rod: ''Gorillini'' ([[gorile]]), ''Panini'' ([[čimpanze]]) i ''Hominini'' ([[čovjek|ljudi]] i njihovi izumrli rođaci). Ranomiocenski ''Nakalipithecus nakayamai'', opisan u [[2007]]., a možda i onovremeni ''Ouranopithecus'', su bazni članovi ove grane ali se ne mogu dodijeliti bilo kojem od tri postojeća plemena. Oni ukazuju na to da su se tribusi potporodice hominine (''Homininae'') razišli ne ranije od prije od oko 8 miliona godina.<ref>Goodman, M.. Man’s place in the phylogeny of the primates as reflected in serum proteins. In Washburn S.L. Classification and Human Evolution. Transaction Publishers. pp. 204–234. {{ISBN|978-0-202-36487-2}}.</ref>
 
Danas, [[čimpanze]] i [[gorile]] žive u tropskim šumama sa kiselim tlima koja rijetko očuvaju [[fosil]]e. Iako nema otkrivenih fosilnih gorila, na istoku [[Afrika|afričke]] doline ''Rift Valley'' (Kapthurin, [[Kenija]]) nađena su četiri [[zub]]a [[čimpanze]], stara oko 500.000 godina, gdje su nađeni i ostaci mnogih fosila ljudske loze (''Hominini''). Ipak se još uvijek se dovodi u sumnju pretpostavka da su pronađeni zubi čimpanzi dokaz da su oni živjeli u neposrednoj blizini pripadnika roda ''Homo'' (H. erectus'' ili ''H. rhodesiensis'') i da se to odnosi vjerojatno i na [[gorile]].
[[Datoteka:Homininae.svg|none|frame|Evolucijsko stablo ''[[Hominoidea]]'' : Nakon incijalne separacije od glavne linije porodice ''[[Giboni|Hylobatidae]]'' (sadašnji [[giboni]]), prije oko 18 miliona godina, linija pongina (''Ponginae'') se odvojila prema današnjim orangutanima, dok su se [[hominine]] (''Homininae'') kasnije razodvojile na tribuse ''Gorillini'' i ''Hominini''.]]
 
==Evolucija==
===Dvonožnost===
Dosadašnja proučavanja nalaza ''Ardipithecus ramidus'' (starih 4.,4 miliona godina) i ''Orrorin tugenensis'' (6 miliona godina) sugeriraju izvjesni stepen mogućnosti za dvonožno kretanje. Međutim, građa karlice u zglobljavanja glave i kičme kod rodova ''Australopithecus'' i rani ''Paranthropus'' dokazuju njihov bipedalizam. Vrlo rani hominini kao ''Ardipithecus ramidus'' mogli su imati mogućnost za bipedalizam na drveću i potencijale za hodanje i trčanje kao današnji ljudi.
 
===Zapremina mozga===
[[Datoteka:Mozak1.jpg|mini|280px|Evolucija zapremine mozga u procesu hominizacije]]
Tokom [[filogeneza|filogeneze]] potporodice ''Homininae'', došlo je do postepenog povećanja zapremine (veličine) [[mozak|mozga]], počevši od oko 600-650 cm<sup>3</sup> u vrsti ''Homo habilis'' do 1500 cm3cm<sup>3</sup> u ''Homo sapiens neanderthalensis''. Međutim, moderni ljudi (''Homo sapiens'') imaju u prosjeku nešto manji mozak (oko 1250 cm<sup>3</sup>) nego Neandertalaci (žene imaju mozak nešto manji u odnosu na muškarce), a hominidi sa Floresa (''Homo floresiensis''), zvani „hobiti“"hobiti", imali su volumen od oko 380 &nbsp;cm<sup>3</sup> (što je malo i za čimpanze), oko trećine prosjeka kod ''Homo erectus''. Smatra se da su hobiti evoluirali od H. erectus, kao slučajna i izolirana grana, gemu je doprinosio i njihov patulast stas. Uprkos manjeg mozga, postoje dokazi da je ''H. floresiensis'' koristitio vatru i pravio kamene alatke, barem onoliko sofisticirane kao i one pretpostavljenog pretka ''H. erectus''. Ovaj slučaj dokazuje da je za inteligenciju važnija struktura mozga nego njegova veličina.
 
===Porodični život i seksualnost===
Seksualnost je u vezi sa porodičnom strukturu i dijelom je oblikuje. Uključenost očeva u učenje je prilično jedinstvena za ljude, barem u odnosu na druge ''Homininae''. Skrivena ovulacija i menopauza kod žena, koje se također javljaju i kod nekoliko drugih [[primat]]a, međutim, ali rijetko kod drugih [[Vrsta (biologija)|vrsta]]. Izgleda da su [[testis]]i i veličinu [[penis]]a u vezi sa porodičnim strukturom: odnosno na monogamiju ili promiskuitet, ili harem, kod ljudi, čimpanze ili gorile. Nivoi seksualnog dimorfizma uglavnom izgledaju kao markeri [[spol]]nog odabiranja. Istraživanjasu pokazala da su najraniji hominini bili dimorfani i da je to umanjivano tokom evolucije roda ''Homo'', u korelaciji sa porastom učestalosti monogamije, dok gorile, koji žive u haremima, pokazuju veliki stupanj seksualnog dimorfizma. Naoko skrivena ovulacije znači da se kod ženki ne može vizuelno uočiti faza plodnosti kod žena, dok čimpanze ispoljavaju ovulaciju u vidu očigledanog oticanja genitalija. Žene mogu biti djelomično svjesni svoje ovulacije duž menstrualne faze, ali ljudi su u suštini moći otkriti ovulaciju kod žena. Većina primata imaju polu-skrivene ovulacije, tako da se može misliti da je zajednički predak imao polu-skrivene ovulacije, koji je naslijedio od gorile, a da je kasnije evoluirao u skrivene ovulacije kod ljudi i reklamira ovulacije kod čimpanzi. Menopauza također se javlja u rezus majmuna, a možda i kod čimpanzi, ali ne u gorile i je prilično neuobičajeno u drugim primata (i drugih sisara grupe)
 
Žene mogu biti djelomično svjesni svoje ovulacije tokom menstrualne faze, ali muškarci su esencijalno namoćni da otkriju ovulaciju kod žena. Većina primata imaju poluskrivene ovulacije, tako da se može pretpostviti da je zajednički predak također imao poluskrivene ovulacije, koji je naslijedio od gorile, a da je kasnija evolucija, u tom smislu, išla u dva pravca: skrivenu kod ljudi i ispoljenu („reklamiranu“"reklamiranu") ovulacije kod čimpanzi. Menopauza se također javlja kod rezus majmuna, a možda i kod čimpanzi, ali ne u [[gorile]], a prilično je neuobičajeno kod drugih primata (i drugih sisarskih grupa)
<ref>Hollox E., Hurles M., Kivisild T., Tyler-Smith C. (2013). Human Evolutionary Genetics (2nd ed.). Garland Science. {{ISBN|978-0-8153-4148-2}}.</ref>
 
Žene mogu biti djelomično svjesni svoje ovulacije tokom menstrualne faze, ali muškarci su esencijalno namoćni da otkriju ovulaciju kod žena. Većina primata imaju poluskrivene ovulacije, tako da se može pretpostviti da je zajednički predak također imao poluskrivene ovulacije, koji je naslijedio od gorile, a da je kasnija evolucija, u tom smislu, išla u dva pravca: skrivenu kod ljudi i ispoljenu („reklamiranu“) ovulacije kod čimpanzi. Menopauza se također javlja kod rezus majmuna, a možda i kod čimpanzi, ali ne u [[gorile]], a prilično je neuobičajeno kod drugih primata (i drugih sisarskih grupa)
<ref>Hollox E., Hurles M., Kivisild T., Tyler-Smith C. (2013). Human Evolutionary Genetics (2nd ed.). Garland Science. {{ISBN|978-0-8153-4148-2}}.</ref>
==Taksonomska klasifkacija==
''Homininae''
Line 51 ⟶ 54:
*Oreopithecus (upitna pozicija)
**Oreopithecus bambolii
*Nakalipithecus†
**''Nakalipithecus nakayamai''
*Anoiapithecus
Line 65 ⟶ 68:
*Samburupithecus †
**''Samburupithecus kiptalami''
Tribus Gorillini
*Rod Chororapithecus †
**''Chororapithecus abyssinicus''
*Rod Gorilla
**[[Gorile|Zapadni gorila]], ''Gorilla gorilla''
***[[Gorile|Zapadni nizijski gorila]], ''Gorilla gorilla gorilla''
Line 75 ⟶ 78:
***[[Gorile|Planinski gorila]], ''Gorilla beringei beringei''
***[[Gorile|Istočni nizijski gorila]], ''Gorilla beringei graueri''
Tribus Hominini
Subtribus Panina
*Rod ''Pan''
Line 84 ⟶ 87:
***[[Čimpanze|Isgočni čimpanza]], ''Pan troglodytes schweinfurthii''
***[[Čimpanze|Bonobo]] (patuljasti čimpanza), ''Pan paniscus''
Subtribus ''Hominina''
*Sahelanthropus † (homininski status visoko problematičan)
**''Sahelanthropus tchadensis''
Line 138 ⟶ 141:
{{reference}}
 
==Vanjski linkovi==
*Chimpanzee-human last common ancestor
*List of human evolution fossils (Sa slikama)