Razlika između verzija stranice "Renesansa"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
oznake: ručno vraćanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
No edit summary
Red 15:
Nakon pada [[Zapadno rimsko carstvo|Zapadnog rimskog carstva]] u [[5. vijek]]u Evropa je bila siromašna i zaostala. [[Kina]], [[Bizantsko carstvo]] i [[Abasidski halifat]] su uživali bogatstvo, stabilnost, i civiliziran način života nepoznat tada u Evropi. Međutim, od [[11. vijek]]a počinje vrijeme razvoja i širenja, i do 15. vijeka dolazi do još većih i temeljnijih promjena u evropskom društvu.
Ekonomske promjene, nove ideje, tehnološki razvoj i ratovi vođeni sa velikim armijama promijenili su evropsko društvo.<ref>"Masters of Art, The Art of the Renaissance", drugo izdanje 1999. godine, štampano od strane "Peter Bedrick Books" in Chicago USA, {{ISBN|0-87226-526-9}}, str. 6</ref>
Od obnavljanja interesa za antičku grčku i rimsku kulturu dolazi i samo ime renesansa što na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]] znači "preporod". U stvarnosti, mnogi korijeni renesanse su bilipotječu iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].<ref name="The Renaissance">"The Renaissance" James A. Corick, izdato od strane "Lucent Books Inc." San Diego USA, {{ISBN|1-56006-311-4}}, str. 10-24</ref>
Interes za [[Umjetnost stare Grčke|antičku grčku]] i [[Rimska umjetnost|rimsku kulturu]] došao je od srednjovijekovnih studenata i naučnika koji su otkrili [[Arapi|arapske]] prijevode klasičnih djela u muslimanskoj Španiji ([[Al-Andalus]]) koje su kasnije odnijeli na sjever.<ref>{{cite web|url=http://www.gutenberg.org/files/37223/37223-h/37223-h.htm#page_009|title=Historija Maura u Španiji|work=gutenberg.org|accessdate=24. 3. 2015}}</ref>
 
Padom [[Carigrad]]a pod kontrolu [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]] [[1453]]. godine je došlo je do talasa emigranata grčkih učenjaka koji su u Italiju donijeli dragocijene rukopise na starogrčkom jeziku, od kojih su mnogi pali u zaborav na Zapadu.<ref>{{cite web|url=http://www.open.ac.uk/Arts/renaissance2/religion.htm|title=Renesansa|work=open.ac.uk|accessdate=18. 3. 2015}}</ref>
Čak su i neki važni izumi bili porijeklom iz Srednjeg vijeka. [[Magnet]]ni [[kompas]] koji je navodio renesansne istraživače u [[Azija|Aziju]] i Ameriku je bio otkriven već u [[12. vijek]]u.
U 15. vijeku došlo je do jedne od najvećih potraga u historiji gdje su širom Evrope i [[Bliski istok|Bliskog istoka]] željni istraživači opljačkali prašnjave police manastira i starih javnih zgrada. Kao rezultat ove pretrage, preživjeli spisi klasičnih autora poput [[Platon]]a, [[Sofoklo|Sofokla]], [[Ciceron]]a i [[Plutarh]]a došli su u ruke renesansnih interesenata. Istraživači, koje su finansirali prinčevi, trgovci i drugi bogati pojedinci, do [[1500]]. godine pronašli su skoro sve drevne spise sačuvane do danas.
Red 65:
{{Glavni|Skulptura rane renesanse|Skulptura zrele renesanse}}
[[Datoteka:Lorenzo_de%27_Medici-ritratto.jpg|desno|mini|150p|[[Lorenzo de Medici]] je bio vladar Firence i mecena umjetnosti.]]
[[Datoteka:Mona_Lisa,_by_Leonardo_da_Vinci,_from_C2RMF_retouched.jpg|desno|mini|150p|[[Mona Lisa]] (poznata i kao La Joconde, La Gioconda), [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]] je remek djelo renesansnog i svjetskog slikarstva.]]
Jedan od vidova renesansne kulture u kojoj su se desile najveće promjene u odnosu na Srednji vijek je bila umjetnost.
Tokom Srednjeg vijeka umjetnost je odražavala veliki interes za religiju, gdje su na slikama bili nacrtani [[Isus]], [[Djevica Marija]] i sveci ili crteži scena iz [[Biblija|Biblije]].
Međutim, tokom Renesanse umjetnost se manje bavi religioznim temama.
Veliki dio umjetničkih djela se bavio ovozemaljskim temama, portretima običnih ljudi, prirodnih pejzaža i scena iz svakodnevnog života.
Religiozne teme nisu potpuno nestale kao što nam potvrđuju remek djela poput "[[Posljednja večera|Posljednje večere]]''" [[Leonardo da Vinci|Leonarda da VinčijaVincija]] iz [[1497]]. godine ili skulptura "''[[David (Michelangelo)|Davida]]a''" od Mikelanđela[[Michelangelo Buonarroti|Michelangela Buonarrotija]] iz [[1504]]. godine.
Ova umjetnička promjena ka [[sekularnost]]i se djelimično desila zbog toga što su pokrovitelji umjetnika često bili [[plemstvo]], poslovni ljudi i utjecajne civilne vođe, za razliku od Srednjeg vijeka gdje je glavni pokrovitelj umjetnika bila crkva. Ovi pokrovitelji umjetnika
su bili zainteresovani da ovjekovjeće sebe i svoje porodice na slikama i u kamenu.
Još jedan važan činilac u ovoj umjetničkoj promjeni ka sekularnosti je taj da je renesansna umjetnost bila pod utjecajem humanizma i njegovog interesa za antiku, Grčke i Rimske mitove. Mnoge renesansne slike i skulpture su se bavile temama iz klasike poput "''[[Rođenje Venere (Botticelli)|Rođenje Venere]]''" [[Sandro Botticelli|Sandra Botticellija]]. Druga važna razlika renesansne umjetnosti u odnosu na srednjovijekovnu umjetnost je bila ta što su glavni vidovi umjetnosti bile slike i skulpture, mada je [[arhitektura]] ostala i dalje važna. To je zato što je samo crkva mogla platiti izgradnju velikog arhitektonskog objekta.
 
Treća razlika je bila ta da su renesansni umjetnici davali važnost [[Realizam (likovna umjetnost)|realizmu]]. Oni su pokušavali da predstave ljudske figure što uvjerljivije, a da bi ovo postigli slikari i skulptori su proučavali [[Anatomija čovjeka|anatomiju]] i svijet oko njih. Zbog svoje bliskosti sa posmatranjem prirodnog svijeta ovaj renesansni realizam je poznat i kao [[naturalizam]]. Jedan od pionira renesansnog realizma je bio firentinac [[Giotto di Bondone]] neumorni istražitelj slikarskih tehnika. Novine koje je uveo u slikarstvo su tuga, zadovoljstvo i dosada na licima ljudi u njegovim slikama, kao i svakodnevna odjeća ljudi koje je viđao oko sebe. Među [[Skulptura rane renesanse|skulptorima rane renesanse]] Donato de Betto di Bardi bolje poznat pod nadimkom [[Donatello]] je bio najvažniji u promovisanju naturalizma.
Red 88:
Svi likovi su naslikani anatomski precizno u raznim pozama i sa licima koja pokazuju razne emocije.
 
U isto vrijeme umjetnici iz [[Sjeverna Evropa|Sjeverne Evrope]] su stvarali značajna umjetnička djela. Njemački slikar i gravurista [[Albrecht Dürer]] koji je često nazivan i Leonardom Njemačke zbog svog širokog polja interesainteresovanja, unaprijedio je studije perspektive i ljudske anatomije. Njegov najvažniji doprinos nije bio u slikarstvu nego u [[Gravura|gravuri]].
Razvio je nekoliko novih tehnika koje su unaprijedile kvalitet [[bakar]]nih gravura i [[drvorez]]a. Koristeći njegove tehnike štampari su bili u stanju da naprave dobre kopije crteža za knjige. Još jedan Nijemac koji je radio u vrijeme Italijanske visoke Renesanse je bio [[Hans Holbein Mlađi]]. Proveo je jedno vrijeme u Italiji gdje je naučio kompoziciju i perspektivu. Zatim je bio u [[Švicarska|Švicarskoj]] gdje je sreo Erasmusa za koga je ilustrirao njegovu knjigu "Pohvala ludosti." Godine [[1526]]. preselio se u [[Engleska|Englesku]] gdje je ostao do kraja svog života. Najpoznatiji je po svojim slikama Erasmusa u svom studiju i engleskog kralja [[Henry VIII|Henrija VIII]] kod kojeg je bio dvorski slikar. Iz ovog vremena je veoma značajan holandski slikar [[Pieter Brueghel |Pieter Brueghel Stariji]]. Bio je jedan od prvih renesansnih umjetnika koji je slikao prirodne pejzaže i scene iz svakodnevnog života.<ref name="The Renaissance"/>
==== Književnost i pozorište ====
{{Glavni|Književnost renesanse}}