Razlika između verzija stranice "Islam u Baškortostanu"

 

=== 7. vijek ===

Prodor islama na teritorije Baškortostana omogućili su trgovački i ekonomski odnosi sa [[Islamski svijet|muslimanskim zemljama]], koji su sklapani tokom 8. i 9. vijeka. Prvim islamskim [[Arheologija|arheološkim]] spomenikom na [[Ural (planina)|Uralu]] smatra se mezar Levašovskog u Išimbajskom regionu, Baškortostan. Tokom iskopavanja, pronađena su tri srebrna [[Dirhem|dirhema]] i jedan zlatni [[dinar]] [[Hilafet|arapskog Hilafeta]] iz 706. i 712. godine, a skelet je pronađen sa rukama pored tijela, a njegova glava je okrenuta ka zapadu, što ukazuje na ranomuslimanske pogrebne običaje.<ref>{{Cite web|url=http://www.dumrf.ru/regions/2/history|title=Ahmad Makarov. Islam v istorii baškirskogo naroda|last=РФ|first=ДУМ|website=«Мусульмане России» — Dumrf.ru|language=ru|access-date=2021-05-07}}</ref> Postoje dokazi da je [[Poslanici u islamu|muslimanski poslanik]] [[Muhammed|Muhammed a.s.]] u 7. vijeku poslao jednog od svojih sljedbenika na Ural. O ovome svjedoče u svojim spisima historičari [[Hisametdin bin Šarifudin]] i [[Tadžudin Jalsigul el Baškordi]], koji su također zabilježili o prvom predstavniku baškirskog naroda koji je primio islam. [[Turska|Turski]] teolog [[Osman Nuri Topbaš]] i poglavica [[Derviš|sufijskog]] reda Nakšabandija Šejh Muhamed Nazim el Hakani pominju imena tri ashaba koji su poslati u Baškortostan.<ref>{{Cite web|url=https://www.bashinform.ru/news/372688-v-miyakinskom-rayone-ustanovili-memorial-spodvizhnikam-proroka-mukhammada/|title=В Миякинском районе установили мемориал сподвижникам пророка Мухаммада|date=2011-06-17|website=www.bashinform.ru|language=ru|access-date=2021-05-07}}</ref>

 

=== 10. vijek ===

Kulturni i ekonomsko-trgovinski odnosi sa zemljama [[Srednja Azija|srednje Azije]] pomogli su širenje učenja [[Hanefijski mezheb|hanefitskog mezheba]] (vjerske škole) po cijelom Baškortostanu. Velika rasprostranjenost islama među [[Baškiri|Baškirima]] je poslužilo kao povod za njegovo imenovanje za državnu religiju na teritoriji [[Povolška Bugarska|Povolške Bugarske]] tokom 922, koja je obuhvatala zapadni dio teritorije Baškortostana. Međutim, prema Frenku Alenu, "''najvažnija u nizu brojnih i drevnih legendi o islamizaciji Baškira je ta, da se grad Bulgar ne pojavljuje u spisima, a islamizacija se pripisuje misionarima iz [[Buhara|Buhare]], [[Bagdad|Bagdada]] i [[Anadolija|Anadolije]]''"<ref>{{Citation|title=DZ|url=http://dx.doi.org/10.1007/978-1-4020-6754-9_5009|publisher=Springer Netherlands|date=2008|accessdate=2021-05-07|isbn=978-1-4020-6753-2|pages=573–573}}</ref>. Glavnu ulogu u preobraćenju Baškira u islam tokom ranih faza imali su sufijski misionari bratstava Jasavija i Nakšbandija, koji su stigli do južnog Urala iz urbanih centara srednje Azije, pre svega iz Buhare. Baškiri iz plemena Sart vjeruju da su u 14. vijeku na baškortsku teritoriju došli misionari među kojima je bio uzbečki mula Sejid bin Kujden, a sa sobom je doveo oko 200 vjerskih učenjaka, koji su se miješali sa Baškirima i time osnovali pleme Sart. Ovaj događaj je omogućio dominantan uticaj „lokalnog islama“ među Baškirima, koji kombinuje elemente [[Sunitski islam|sunitskog islama]] hanefitske škole i sufijskih običaja.

 

 

=== 18. vijek ===

Historičar V. N. Vitevski govori o postojanju baškirskog glavnog svetilišta - Azijevske džamije koja je „''tokom svih nemira služila kao baškirsko savjetodavno mjesto''“. U proljeće 1736. godine, džamija je uništena od strane odreda smrti I. K. Kirilova tokom suzbijanja baškirskih ustanaka.<ref>{{Cite journal|date=1897-12-11|title=The Aerial Spread of Small-Pox|url=http://dx.doi.org/10.1136/bmj.2.1928.1758-a|journal=BMJ|volume=2|issue=1928|pages=1758–1758|doi=10.1136/bmj.2.1928.1758-a|issn=0959-8138}}</ref>