Razlika između verzija stranice "Bosna i Hercegovina"

U prvim stoljećima nove ere, [[Bosna]] je bila sastavni dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali [[Bizantsko Carstvo]] i zapadni nasljednici Rima. [[Slaveni]] se ovdje naseljavaju u [[7. stoljeće|7. stoljeću]], a kraljevine [[Republika Srbija|Srbija]] i [[Hrvatska]] vladaju dijelovima Bosne tokom [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. U [[11. stoljeće|11.]] i [[12. stoljeće|12. stoljeću]] nad Bosnom gospodari kraljevina [[Mađarska]]. Srednjovjekovna bosanska država stiče svoju nezavisnost oko [[1200]]. godine, i zadržava je sve do dolaska [[Osmanlije|Osmanlija]] [[1463]]. godine, kad zvanično postaje dio [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]].

 

[[Image:Pocitelj.jpg|thumb|right|Počitelj]]

U [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeću]], Bošnjaci su bili sastavni dio osmanske vojske, dok su najvažnije uloge vlade Bosanskog pašaluka najčešće pripadali Bošnjacima. Porodice koje su rano prešle na Islam su bile vrlo moćne, što u Bosni dugo vremena zadržava i [[Feudalizam|feudalne odnose]] između muslimana i kršćana. Osmanski neuspjesi protiv druge regionalne velesile u ovom dijelu Evrope, [[Austrija|Austrije]] pomiču granicu između Osmanskog carstva i kršćanske Evrope, koja sad ponovo stiže pred same kapije Bosne, čime se opća situacija u zemlji pogoršava. Sa konstantnim napadima i ekonomskom krizom širi se nezadovoljstvo, tako da u prvoj polovini [[19. stoljeće|19. stoljeća]], [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan]] nekoliko puta pokušava izvršiti reforme, ali ovome kapetani u Bosni odgovoraju pobunama. Najčuvenija od njih je pobuna [[Husein Kapetan Gradaščević|Huseina kapetana Gradaščevića]] [[1831|1831.]] godine. Nakon što su poraženi od strane Osmanlija, vojni otpor Bosanaca se završava, dok carstvo i dalje slabi.