Razlika između verzija stranice "Josip Broz Tito"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 124:
==== Pariz ====
Tito je stigao u Pariz 17. augusta 1937. U Parizu su već bili Rodoljub Čolaković i Sreten Žujović, koji su ga izvjestili o odlasku Milana Gorkića u Moskvi i o tome da nakon mjesec dana boravka, od njega nema nikakvih vijesti, kao ni od [[Ivan Gržetić|Ivana Gržetića]] - ''Flajšera,'' koji je bio predstavnik KPJ u Kominterni. Zbog toga je Tito i pozvan u Pariz da preuzme vođenje poslova CK KPJ do razrješenja novonastale situacije. Tito je preuzeo veze sa zemljom i Kominternom, financije, zastupanje KPJ i opće poslove Centralnog komiteta, Žujović - sve što je vezano sa dobrovoljcima i Španijom, a Čolaković - uredivanje i distribuciju "Proletera", a po potrebi obilazak partijskih organizacija u Jugoslaviji ili medu dobrovoljcima u Španiji. Od kraja augusta do polovine oktobra, Tito pokušava dobiti informacije o Gorkiću, kontaktira [[Wilhelm Pick|Wilhelma Picka]], ali tek u oktobru dobijaju informaciju da je Gorkić 19. augusta uhapšen i osuđen na smrt, te da će biti streljan 1. novembra 1937. Zbog obustavljanja financijske pomoći od Komiterne, razmišlja se o prebacivanju CK ponovo u Jugoslaviju. Dva bivša člana Centralnog komiteta, [[Ivan Marić]] i [[Labud Kosovac]], nastoje formirati paralelni centar KPJ, a kako su po osobnim vezama uživali sklonost nekih funkcionera u Kominterni, ali nisu imali podršku partijskih organizacija u zemlji, pokušavaju uspostaviti vezu s [[Petko Miletić|Petkom Miletić]], sekretarom Kažnjeničkog komiteta u Sremskoj Mitrovici. Time bi Miletić postao konkurent Titu, u borbi za položaj generalnog sekretara KPJ. Zbog premlaćivanja jednog robijaša, koji se suprostavljao koncepciji Miletića, podršku je izgubio kod Moše Pijade, Andrije Hebranga, Josipa Kraša i [[Đuro Pucar|Đure Pucara]]. Tito pismima pokušava da razriješi problem sa Miletićem, koji 1937. godine najavljuje da je on jedini pravi kandidat. Zbog izvjšstaja Ive Lole Ribara o "frakcionaškoj djelatnosti Miletića", Tito 9. decembra 1937. godine smjenjuje Petka Miletića i za sekretara u Sremskoj Mitrovici postavlja Mošu Pijadu.{{sfn|Goldstein|2018|p=147-152}} 23. marta 1938. godine piše pismo [[Georgi Dimitrov]]u, gdje mu ukazuje na situaciju i na vlastitu inicijativu o povratku u zemlju. Krajem marta 1938. vraća se u Zagreb.{{sfn|Goldstein|2018|p=153-159}}
==== Španski građanski rat ====
Red 130:
==== Drugi boravak u Moskvi ====
Krajem marta 1938. Tito iz Pariza stiže u Zagreb. Piše dva pisma Dimitrovu, gdje opisuje stanje u zemlji, kritikuje Marića i Kusovca zbog "frakcijskih i grupaških sklonosti", zbog zasluga u Španskom građanskom ratu predlaže Vladimira Ćopića i [[Božidar Maslarić|Božidara Maslarića]] za članove CK, a Žujovića i Čolakovića predlaže da i dalje ostanu na funkcijama, pomalo brani Karla Hudomala, koji je kažnjen strogim ukorom, a najbolje mišljenje ima o [[Prežihov Voranc|Prežihovu Vorancu]]. Ova pisma potiču Dimitrova, te će nakon dva mjeseca Titu doći poziv za Moskvu. Početkom maja u planinarskom domu na brdu [[Lisca|Lisci]] kod [[Sevnica|Sevnice]], Tito formira novo tijelo, koje naziva ''Privremeno rukovodstvo KPJ'', a u njemu su bili izabrani: [[Edvard Kardelj]], [[Frans Leskošek]] i [[Miha Marinko]] iz Komunističke partije Slovenije; [[Josip Kraš]], [[Andrija Žaja]] i [[Dragutin Petrović]] iz Komunističke stranke Hrvatske, iz Pokrajinskog komitete Srbije [[Milovan Đilas]] i [[Aleksandar Ranković]]. Kao sekretar CK SKOJ-a, [[Ivo Lola Ribar]] je stalni član, a [[Ivan Milutinović]] iz Crne Gore će im se kasnije pridružiti. Tu su donesene odluke o štampanju "Proletera" u zemlji, povezivanju mreže s Crnom Gorom, Dalmacijom, Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Kosovom i Vojvodinom. Titov proglas o kritici [[Treći rajh|njemačkog]] [[Anschluss|pripajanja Austrije]] 13. marta, i opasnosti pojave [[Adolf Hitler|Hitlera]] na granicama Jugoslavije podržali su novi članovi. Proglas počinje riječima ''"Narodi Jugoslavije, na okup protiv fašistickih osvajača!...Hitler i [[Mussolini]] ostvaruju svoju zavjeru protiv mira i slobode naroda,... fašistički razbojnici izazivaju rat radi podjele Evrope,..."'', te upućuje zahtjev narodima Jugoslavije da zajednički ''"...brane mir i svoju nezavisnosti slobodu"''. U potpisu stoji "Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije". Zajedno sa Titom na Liscu je stigla i [[Herta Haas]], koja je pomagala u organizaciji skupa i bila Titova kurirka. S Titom se zbližila zadnjih dana u Parizu, te je zajedno s njim došla iz Pariza.{{sfn|Pirjevec - I dio|2013|p=153-159}}
Za vrijeme drugog boravka u Moskvi Komiternu je izvjestio o svom djelovanju na deset gusto tipkanih stranica, izvještaju koji je najpotpuniji dokument o Titovom djelovanju u zemlji 1937. godine.{{sfn|Goldstein|2018|p=131-138}}
| |||