Razlika između verzija stranice "Woodrow Wilson"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Infokutija politički vođa
| ime = Thomas Woodrow Wilson
| slika = Thomas Woodrow Wilson, Harris & Ewing bw photo portrait, 1919.jpg
| redoslijed = 28. [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
| vrijeme_na_vlasti = 4. mart 1913 – 4. mart 1921.
| prethodnik = [[William Howard Taft]]
| nasljednik = [[Warren G. Harding]]
| redoslijed2 = 34. guverner savezne države [[New Jersey]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 17. januar 1911 – 1. mart 1913.
| prethodnik2 = John Franklin Fort
| nasljednik2 = James Fairman Fielder (''v.d.'')
| redoslijed3 =
| vrijeme_na_vlasti3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| datum_rođenja =
| mjesto_rođenja =
| datum_smrti = {{
| mjesto_smrti = [[Washington, D.C.]],
| puno_ime = Thomas Woodrow Wilson
| nacionalnost = Amerikanac
| politička_stranka = [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
| supruga = Ellen Axson Wilson<br />Edith Bolling Galt Wilson
| supružnik = <!-- -->
| djeca =
| obrazovanje =
| vjera = Prezbiterijanska crkva
| potpis = [[Datoteka:Woodrow Wilson Signature 2.svg|100px]]
| web_stranica =
}}
Red 32:
Dobitnik je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] 1919. godine.
==Biografija==
Wilson je svoje rane godine proveo na američkom jugu, uglavnom u Augusti u državi [[Georgia]], tokom [[Američki građanski rat|građanskog rata]] i obnove. Nakon stjecanja doktorata iz političkih nauka sa [[Univerzitet "Johns Hopkins"|Univerziteta "Johns Hopkins"]], Wilson je predavao u raznim školama prije nego što je postao predsjednik [[Univerzitet Princeton|Univerziteta Princeton]]. Kao guverner [[New Jersey]]ja od 1911. do 1913., Wilson je raskinuo sa šefovima stranke i pobijedio u usvajanju nekoliko progresivnih reformi. Uspjeh u New Jerseyu dao mu je nacionalnu reputaciju progresivnog reformatora i pobijedio je u predsjedničkoj nominaciji na [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratskoj]] nacionalnoj konvenciji 1912. godine. Wilson je pobijedio dotadašnjeg [[Republikanska stranka (SAD)|republikanskog]] [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika]] [[William Howard Taft|Williama Howarda Tafta]] i kandidata za Naprednu stranku, bivšeg predsjednika [[Theodore Roosevelt|Theodorea Roosevelta]], pobijedivši na predsjedničkim izborima u SAD-u 1912., postavši prvi Južnjak koji je izabran za predsjednika od američkog građanskog rata.
Tokom svog prvog mandata, Wilson je predsjedavao donošenjem njegove progresivne domaće agende ''Nova sloboda''. Njegov prvi glavni prioritet bio je usvajanje Zakona o prihodima iz 1913. godine, kojim su snižene carine i proveden savezni porez na dohodak. Kasnijim poreznim zakonima proveden je savezni porez na imovinu i podignuta je najviša stopa poreza na dohodak na 77 posto. Wilson je također predsjedao donošenjem Zakona o federalnim rezervama, koji je stvorio centralni bankarski sistem u obliku sistema federalnih rezervi. Dva glavna zakona, Zakon o saveznoj trgovinskoj komisiji i Clayton-ov antitrustovski zakon, usvojena su radi reguliranja i razbijanja velikih poslovnih interesa poznatih kao [[Trust|trustovi]].
Na razočaranje svojih afroameričkih pristalica, Wilson je svojim sekretarima u kabinetu, od kojih je nekoliko bilo otvorenih bijelih supremacista, dao diskreciju da provedu rasnu segregaciju i diskriminaciju u svojim odjelima. Ova promjena politike dovela je do toga da su mnogi afroamerički savezni službenici degradirani ili otpušteni zbog svoje rase.
Po izbijanju [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] 1914. godine, Wilson je održavao politiku neutralnosti između savezničkih i [[Centralne sile|centralnih sila]]. Ponovno je izabran na predsjedničkim izborima u SAD.u 1916. godine, porazivši republikanskog kandidata Charlesa Evansa Hughesa. Početkom 1917., Wilson je od [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa]] zatražio objavu rata protiv [[Njemačko Carstvo|Njemačkog carstva]] nakon što je provodio politiku neograničenog podmorskog ratovanja, a Kongres se pridržavao. Wilson je predsjedavao ratnom mobilizacijom, ali je velik dio svojih napora posvetio vanjskim poslovima, razvijajući ''Četrnaest tačaka'' kao osnovu za poslijeratni mir. Nakon što je Njemačka potpisala primirje u novembru 1918. godine, Wilson i drugi saveznički vođe sudjelovali su na [[Pariska mirovna konferencija 1919.|Pariskoj mirovnoj konferenciji]], gdje se Wilson zalagao za uspostavljanje multilateralne organizacije, po svojoj "četrnaestoj tački". Nastala [[Društvo naroda|Liga naroda]] ugrađena je u [[Versajski sporazum]] i druge ugovore s poraženim Centralnim silama, ali Wilson kasnije nije bio u stanju uvjeriti [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|Senat]] da ratificira taj ugovor ili dopustiti SAD-u da se pridruže Ligi. Wilson je imao bolest tokom konferencije, a neki stručnjaci vjeruju da je uzrok bila [[Španska groznica|španska gripa]]. Wilson je pretrpio težak moždani udar u oktobru 1919. godine i bio je onesposobljen za ostatak svog predsjedništva. Povukao se s javne funkcije 1921. i umro 1924. Znanstvenici su Wilsona uglavnom rangirali kao jednog od boljih američkih predsjednika,<ref>Schlesinger Jr., Arthur M. (1997). "Rating the Presidents: From Washington to Clinton". ''Political Science Quarterly'' (1997). '''112''' (2): 179–190. {{doi|10.2307/2657937}}.</ref><ref>{{cite news|last1=Schuessler|first1=Jennifer|title=Woodrow Wilson's Legacy Gets Complicated|url=https://www.nytimes.com/2015/11/30/arts/woodrow-wilsons-legacy-gets-complicated.html|access-date=29. 8. 2016|newspaper=The New York Times|date=November 29, 2015}}</ref> iako je dobio snažne kritike zbog toga što je bio pristaša rasne segregacije i nadmoći bijelih.<ref>{{cite news |last1=Kazin |first1=Michael |title=Woodrow Wilson Achieved a Lot. So Why Is He So Scorned? |url=https://www.nytimes.com/2018/06/22/books/review/patricia-otoole-moralist-woodrow-wilson-biography.html |access-date=27. 1. 2019|newspaper=The New York Times |date=22. 6. 2018}}</ref><ref>{{cite book|last1=Acharya|first1=Amitav|last2=Buzan|first2=Barry|year=2019|title=The Making of Global International Relations|publisher=Cambridge University Press|page=93|doi=10.1017/9781108647670|isbn=978-1-108-64767-0|quote=Wilson [...] was an active exponent of race politics and white supremacy both domestically and internationally.}}</ref>
==Reference==
Line 50 ⟶ 59:
[[Kategorija:Američki političari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]]
| |||