|
== Biografija i muzička karijera ==
Po rođenju iz Mrkonjić Grada, nakon godinu dana sa svojim roditeljima prelazi da živi u [[Travnik]] i nastanjuju se na periferiji zvanoj "Bojna". Tu je proveo petnaestak godina, dok se [[1936]]. godine nije nastanio u Sarajevu gdje provodi najveċi dio svog života. Ostao je bolan za Travnikom. IzaImao njega su ostalije kċi JasminkaJasminku i sinsina [[Nedžad Imamoviċ]] (poznati gitarista i pjevač) kao i unučad.<ref>{{Cite web |url=http://www.f-ton.org/forum/imena-na-estradi/5180-zaim-imamovic.html |title=Arhivirana kopija |accessdate=9. 7. 2013 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308174347/http://www.f-ton.org/forum/imena-na-estradi/5180-zaim-imamovic.html |archivedate=8. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref>
U Sarajevu je učio [[Tekstil|tekstilni]] [[zanat]], a pomalo je svirao na dvorednoj [[Harmonika|harmonici]] koju mu je otac kupio. Njegov brat Hadže i sestra Đula u to vrijeme bili su članovi MKUD "Gajret".
Na probi MKUD "[[Gajret (društvo)|Gajret]]" horovođa Cvjetko Rihtman pristao je da čuje Zaima kako pjeva i odmah ga zadržao. Zaim je tekstilni zanat napustio u jesen [[1939]]. godine. Pored pjevanja u horu nastupao je na zabavama Društva prateći se sam uz [[harmonika|harmoniku]].<ref name="Zaim Imamoviċ">{{Cite web |url=http://www.most.ba/092/069t.aspx |title=Arhivirana kopija |accessdate=16. 1. 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070314215905/http://www.most.ba/092/069t.aspx |archivedate=14. 3. 2007 |url-status=dead }}</ref>
Prava njegova karijera počinje 10. aprila 1945. godine. Tada pristupa Radio stanici Sarajevo. Upravo tih dana [[Radio Sarajevo]] počinje sa emitovanjem programa i okuplja pjevače. U to vrijeme se Zaim predstavio sa tri melodije po kojima smo ga zapamtili: "Gledaj me draga", "Mujo kuje konja po mjesecu" i "Konja vodim, pješke hodim". Njegovi uzori su bili danas skoro zaboravljeni pjevači: [[Rešad Bešlagić ]] iz [[Tuzla|Tuzle]] i [[Sulejman Džakić |Sulejman Džakić]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na njegovom repertoaru su se našle i novokomponovane narodne pjesme bliske izvornom narodnom melosu. U svojim kompozicijama je i pisac teksta i kompozitor muzike. Često je sarađivao u tandemu kao pisac teksta ili kompozitor muzike sa [[Jozo Penava|Jozom Penavom]] tadašnjim rukovodiocem [[Tamburica|Tamburaškog ]] [[Orkestar|orkestra ]] Radio Sarajeva. Također je sarađivao sa veoma cijenjenim [[Harmonikaši|harmonikašem]] i vođom [[Narodni orkestar Radio Sarajeva|Narodnog orkestra Radio Sarajeva]] [[Ismet Alajbegović Šerbo|Ismetom Alajbegovićem-Šerbom]] sa kojim je bio nerazdvojan sve do njegove smrti 28. jula [[1987]]. godine, a na tekstove pisca [[Safet Kafedžić|Safeta Kafedžića]] je komponovao muziku. Također je sarađivao i sa tekstopiscem [[Nikola Škrbo|Nikolom Škrbom]]. ▼
Prava njegova karijera počinje 10. aprila [[1945]]. godine. Tada pristupa Radio stanici Sarajevo. Svojim glasom i osjećajem opija slušaoce. Upravo tih dana [[Radio Sarajevo]] počinje sa emitovanjem programa i okuplja pjevače.
Sarajevo je bilo metropola sevdaha, pa su mnogi pjevači imali želju da ostanu i da žive u njemu, jer je u poslijeratnim danima, iza 1945. godine, jedini put afirmacije bila Radio stanica Sarajevo.
Mnogi od ovih pjevača postali su veterani sevdalinke i divne narodne izvorne pjesme, koje je u to vrijeme naročito Radio Sarajevo arhiviralo i emitovalo. Ipak, najveći veteran pjesme je bio Zaim Imamović.
▲U to vrijeme se Zaim predstavio sa tri melodije po kojima smo ga zapamtili: "Gledaj me draga", "Mujo kuje konja po mjesecu" i "Konja vodim, pješke hodim". Njegovi uzori su bili danas skoro zaboravljeni pjevači: Rešad Bešlagić iz [[Tuzla|Tuzle]] i Sulejman Džakić. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na njegovom repertoaru su se našle i novokomponovane narodne pjesme bliske izvornom narodnom melosu. U svojim kompozicijama je i pisac teksta i kompozitor muzike. Često je sarađivao u tandemu kao pisac teksta ili kompozitor muzike sa [[Jozo Penava|Jozom Penavom]] tadašnjim rukovodiocem [[Tamburica|Tamburaškog]] [[Orkestar|orkestra]] Radio Sarajeva. Također je sarađivao sa veoma cijenjenim [[Harmonikaši|harmonikašem]] i vođom [[Narodni orkestar Radio Sarajeva|Narodnog orkestra Radio Sarajeva]] [[Ismet Alajbegović Šerbo|Ismetom Alajbegovićem-Šerbom]] sa kojim je bio nerazdvojan sve do njegove smrti 28. jula [[1987]]. godine, a na tekstove pisca [[Safet Kafedžić|Safeta Kafedžića]] je komponovao muziku. Također je sarađivao i sa tekstopiscem [[Nikola Škrbo|Nikolom Škrbom]].
Prva novokomponovana pjesma koju je Zaim zapjevao bila je kompozicija Joze Penave "Bosno moja poharana", a zatim "Sarajevo, behara ti tvoga". Od pomenute pjesme se nije odvajao, uvijek bi je među prvima stavljao na repertoar. Taj njihov zajednički biser je u pravom smislu obogatio bosanskohercegovački narodni melos.
Pored bosanskohercegovačkih sevdahlinki pjevao je i pjesme drugih naroda. Naročito mu je bio blizak melos [[Sandžak|sandžačkih]] [[Muslimani (narod)|muslimana]], a pjesmu "Kafu mi draga ispeci oh aman, aman, dušo za mene" uvrstio je u svoj repertoar. Nastupao je na dosta koncerata u duetu sa [[Nada Mamula|Nadom Mamulom]], a u dijalogu je snimio nekoliko pjesama sa prvom damom sevdaha [[Beba Selimović|Izetom Selimović-Bebom]]. A to su pjesme: "Hajde dušo da ašikujemo", "Evo mene u tom kolu" Sa Nadeždom Cmiljić i grupom pjevača u dijalogu pjeva "Hercegovačku zdravicu". Pjevao je sa Safetom Isovićem, te Milom Petrovićem "Zvijezda tjera mjeseca", "Igrali se konji vrani", te u duetu sa Milom Petrovićem "Zelen lišće goru kiti" (Đure Jakšića). Često je nastupao u mješovitoj grupi narodnih pjevača koja je djelovala u Radio Sarajevu između 60-ih i 70-ih godina.
Nastupao je na dosta koncerata u duetu sa [[Nada Mamula|Nadom Mamulom]], a u dijalogu je snimio nekoliko pjesama sa prvom damom sevdaha [[Beba Selimović|Izetom Selimović-Bebom]]. A to su pjesme: "Hajde dušo da ašikujemo", "Evo mene u tom kolu" Sa Nadeždom Cmiljić i grupom pjevača u dijalogu pjeva "Hercegovačku zdravicu". Pjevao je sa Safetom Isovićem, te Milom Petrovićem "Zvijezda tjera mjeseca", "Igrali se konji vrani", te u duetu sa Milom Petrovićem "Zelen lišće goru kiti" (Đure Jakšića). Često je nastupao u mješovitoj grupi narodnih pjevača koja je djelovala u Radio Sarajevu između 60-ih i 70-ih godina.
Negdje 50-ih godina u tvornici "[[Jugoton]]" iz [[Zagreb|Zagreba]], za nepuna tri dana snima trideset tri pjesme na petnaestak gramofonskih ploča i jednu LP ploču koje su bile vrlo krhkog kvaliteta (78 okretaja).
Zaim je izraziti [[tenor]], s lijepo obojenim glasom, jasnom [[dikcija|dikcijom]] i izrazitim smislom za melizmatičko ukrašavanje [[melodija]] koje je interpretirao. Snimio je mnogo narodnih pjesama za arhiv RTV Sarajeva koje su preuzimale i druge radio i televizijske stanice u zemlji i inostranstvu. Nastupao je i snimao audio kasete, gramofonske ploče pjevajući sa svojim sinom Nedžadom. Učesnik je karavana pod nazivom "Sevdah putuje Evropom".
Snimio je mnogo narodnih pjesama za arhiv RTV Sarajeva koje su preuzimale i druge radio i televizijske stanice u zemlji i inostranstvu.
Nastupao je i snimao audio kasete, gramofonske ploče pjevajući sa svojim sinom Nedžadom.
Obišao je mnoge države i gradove, a bio je sa pjesmom i na nekoliko kontinenata. Učesnik je karavana pod nazivom "Sevdah putuje Evropom". Svuda je dočekivan i ispraċen ovacijama. Predstavljao je našu narodnu pjesmu dostojanstveno i na najprofesionalniji način. U vrijeme kada je bio najpopularniji najmanje je zarađivao. Živio je od plate skromnog službenika Radio Sarajeva čiji je zadatak, uz ostalo bio da putuje, pjeva i uveseljava bez honorara, a počesto i bez putnih dnevnica se iste večeri morao vraċati u Sarajevo.
Gostovao je u [[Pariz]]u, [[Beč]]u, [[Sofija|Sofiji]] i na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], a učestvovao je i na međunarodnom festivalu narodne muzike u [[maroko|marokanskom]] gradu [[Marrakech]] kao predstavnik [[Jugoslavenska radiotelevizija|jugoslavenske radiotelevizije]]. Također je predstavljao našu zemljuJugoslaviju na Folklornom festivalu [[Mediteranske zemlje|mediteranskih zemalja]] u [[Alžir (grad)|Alžiru]].
6. aprila [[1979]]. godine Skupština grada Sarajeva nagrađuje ga Šestoaprilskom nagradom grada Sarajeva "za njegove stare izvorne bosanske narodne pjesme i za originalne interpretacije".
U [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu]] [[1992]]. godine pa do smrti Zaim je preživljavao. Svoje posljednje stihove napisao je ratne 1993. u Sarajevu:
''Svud po svijetu kuda sam hodio''<br />
''naše želje, pozdrav pronosio.''<br />
''Ostat će Bosna kao što je bila''<br />
''k'o biser sjajna, ponosna i mila.''
<ref name="Zaim Imamoviċ">{{Cite web |url=http://www.most.ba/092/069t.aspx |title=Arhivirana kopija |accessdate=16. 1. 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070314215905/http://www.most.ba/092/069t.aspx |archivedate=14. 3. 2007 |url-status=dead }}</ref>
== Drugi o Zaimu Imamoviću ==
{{Citat|"Zaim Imamoviċ je bio prava škola lijepoga pjevanja naše bosanskohercegovačke gradske pjesme – sevdahlinke. Svejedno što je godinama bio jedan od najpopularnijih pjevača u zemlji, i nije nebitno najbolji, skromnog, tihog i nenametljivog Zaima Imamovića nikada nije pratio veliki publicitet u štampi. Imao je boju glasa zahvalnu, sjajnu i sjetnu kakvu niko nema. Zaim je imao poseban tenor, a iznad svega ukrašavao je svaku sevdahlinku na svoj način, posebnim ukrasom. Koristeći svoju tehniku, bio je karakterističan, dolazio je do efektnih rješenja u najtežim pjesmama. Imao je osoben glas, velikog volumena, velikog intenziteta, iako je pjevao na lagani i ležeran način. On nikad nije pretjerivao, imao je određenu mjeru za pjesmu."}}
O Zaimu su spjevane i pjesme za njegova života. Jedna od takvih je i "Kad zapjeva Bosna naša" (autora [[Jovica Petković|Jovice Petkovića]]), a u izvedbi na gramofonskoj plochi (45 okretaja)koju pjeva Muhamed Pašić-Mašura.
Poznati pjesnik i prevodilac Sinan Gudžević, koji je rastao negdje na visokom [[Pešterska visoravan|Pešteru]], ponesen i oduševljen Zaimovim pjevanjem, prilikom posjete Zaimu rekao je: {{Citat|"Zamišljao sam da živa ljudska legenda, Zaim Imamović, živi u [[Svila|svili]] i kadifi, kad ono tamo, Zaim živi skromno kao i svi smrtnici. On je, bolan, pravi rođeni, autentični narodni umjetnik..."}} Sinan mu je posvetio i jednu od svojih pjesama. ▼
▲Poznati pjesnikPjesnik i prevodilac Sinan Gudžević, koji je rastao negdje na visokom [[Pešterska visoravan|Pešteru]], ponesen i oduševljen Zaimovim pjevanjem, prilikom posjete Zaimu rekao je: {{Citat|"Zamišljao sam da živa ljudska legenda, Zaim Imamović, živi u [[Svila|svili]] i kadifi, kad ono tamo, Zaim živi skromno kao i svi smrtnici. On je, bolan, pravi rođeni, autentični narodni umjetnik..."}} Sinan mu je posvetio i jednu od svojih pjesama.
'''Pjesma Zaimu Imamoviću'''
Zaime,
Svi vole da pjevaš
iz grudi,
da se svuda čuješ,
a usta ne otvaraš...
Nakon njegove smrti izdata je knjiga pod naslovom "[[Slovo o Zaimu (knjiga)|Slovo o Zaimu]]", u prilogu 10 audio kaseta njegovih najboljih interpretacija pohranjenih u ručno rezbarenoj drvenoj sehari.
== Uspjesi ==
Za cijeli svoj život drugovanja sa narodnom muzikom dobio je mnoga priznanja. RTV Sarajevo je snimila i u nekoliko navrataanavrata emitovala jednosatnu emisiju o Zaimu Imamoviću pod nazivom "[[Čovjek i vrijeme (TV emisija)|Čovjek i vrijeme]]". Nastupao je s mnogim veteranima narodne muzike, a u prvoj emisiji RTV Sarajeva pod nazivom "[[Sijelo na vrelu Bosne (TV emisija)|Sijelo na vrelu Bosne]]", te u serijalu "[[Priče o starim gradovima (TV emisija)|Priče o starim gradovima]]" i u posljednjem serijalu emisija pred sami rat 1992. godine pod nazivom "[[Meraklije (TV emisija)|Meraklije]]" urednika [[Vehid Gunić|Vehida Gunića]] i muzičkog urednika Spasoja Beraka-Spase. U ovom serijalu je imao nekoliko svojih pjesama odmah u početku emisije, a u podnaslovu "Pjesme srca".
Učesnik je mnogih festivala, naročito [[Festival Ilidža|festivala "Ilidža"]] na kojima nikada nije ostajao bez priznanja i nagrada žirija ili publike. Na festivalu "Ilidža 1969. godine" uz poznate muzičke stručnjake postaje i sam član žirija. Na vrhuncu karijere snimio je bezbroj lijepih pjesama za arhiv Radio Sarajeva. Među njima je i pjesma "[[Lov lovio Muhareme]]". Na melodiju davno nastalu u narodu, [[pjesnik]] [[Safvet-beg Bašagić]] darovao je tekst, a Zaim svoju interpretaciju "[[Evo ovu rumen ružu]]". Sa ovom pjesmom Zaim se proslavio i smatrao je draguljem naše baštine.
==Najpoznatije interpretacije==
[[Kategorija:Rođeni 1920.]]
[[Kategorija:Umrli 1994.]]
[[Kategorija:Sevdalije]]
[[Kategorija:Biografije, Mrkonjić Grad]]
| 