|
Bio je sin kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]] i krstjanke [[Vojača|Vojače]]. Nakon što je Stjepan Tomaš proglašen kraljem Bosne, Vojača nije bila smatrana podobnom za titulu bosanske kraljice, pa je Stjepan Tomaš stoga tražio ženu višeg roda. Kako je Vojači već bio obećao brak, što se u [[Katolička crkva|Katoličkoj crkvi]], kojoj je Stjepan Tomaš pripadao, smatralo predbračnim ugovorom, papa Eugen IV je morao razriješiti to obećanje. Stjepan Tomaš je zatim oženio [[Katarina Kosača-Kotromanić|Katarinu Kosaču]], kćer herceg [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Kosače]], koja je tim brakom postala bosanska kraljica i maćeha Stjepana Tomaševića.<ref name=Mandić>Dominik Mandić, ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine'', Ziral, 1978, 323. strana</ref>
== Despot Srbije ==
Dana [[1. april]]a [[1459]]. oženio je [[Mara Jelena Branković|Jelenu Branković]],<ref name=MTCAHT>Franz Babinger, William C. Hickman, Ralph Manheim, ''Mehmed the Conqueror and His Time'', Princeton University Press, 1992. godine, stranica 383.</ref> dvanaestogodišnju kćerku srpskog despota [[Lazar Branković|Lazara]] i bizantijske princeze [[Jelena Paleolog|Jelene]] koja je nakon muževe smrti ostala ''de facto'' vladar Srbije. Brak je sklopljen kako bi Stjepan Tomašević preko nje dobio [[iure uxoris|pravo]] na srpsku despotovinu, a bračne pregovore vodili su Marina majka, tada već udovica, i kralj Stjepan Tomaš.
Bio je zaručen za vanbračnu kćerku milanskog vojvode [[Francesco Sforza|Francesca Sforze]], najvjerovatnije [[Drusiana Sforza|Drusijanu]], ali su ove zaruke prekinute. O tom njegov otac obavještava njegovog nesuđenog punca pismom 1. maja:
<blockquote>Sada obznanjujem vašu jasnost, da je moj preljubljeni sin, svijetli Stjepan, na osmicu iza Uskrsa uzeo za ženu kćer nekadanjega despota Lazara, te je preuzeo čitavo njegovo vladanje u Ugarskoj i Raškoj, u koliko je Turci nisu još osvojili; uz to je po prejasnom kralju ugarskom Matijašu učinjen despotom na mjesto svoga pokojnoga tasta Lazara, i to složnom voljom svih Rašana.<ref name="Klaić">Klaić, Vjekoslav: ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod Matic hrvatske, 1972.</ref></blockquote>
Međutim, iste godine je Osmansko carstvo osvojilo ostatak srpske države, te su se Stjepan Tomašević i Mara sklonili na dvor njegovog oca.
== Kralj Bosne ==
|
