Razlika između verzija stranice "Fotoelektrični efekt"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m KWiki premjestio je stranicu Fotoelektrični efekat na Fotoelektrični efekt
No edit summary
 
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Photoelectric effect in a solid - diagram.svg|mini|desno|Emisija elektrona sa metalne ploče uzrokovana svjetlosnim kvantima - fotonima.]]
'''Fotoelektrični efekat''' je prvobitno otkriven od [[Heinrich Rudolf Hertz]]a. Hertz je istraživao električno pražnjenje između dvije [[elektroda|elektrode]]. Pri [[eksperiment]]u je otkrio da intenzitet [[elektron]]a, struja, raste ako se elektrode osvjetle ultravioletnim svjetlom. Poslije njegovog otkrića urađeni su novi eksperimenti. Sistem sa [[anoda|anodom]] i [[katoda|katodom]] se postavi u vakumsku cijev. Oslobođeni elektroni se privlače od anode. Struja kroz cijev (foto struja) zavisi od napona <math>V_s</math> između anode i katode.
 
[[Datoteka: FotoElektricni.jpg]]
 
Ultravioletno svjetlo ima višu energiju od vidljivog svjetla i može čak rastvoriti neke materijale, naročito plastične materijale zbog čega se oni moraju posebno formirati za vanjske potrebe. U pokušajima gdje se [[Metal (hemija)|metal]] osvjetli visoko energetskim svjetlom, sa kratkom talasnom dužinom/visokom [[frekvencija|frekvencijom]], otkrilo se da metal oslobađa elektrone koji leže u površinskom sloju metala. Za elektrone koji leže dublje traži se veća [[energija]] jer su jače vezani. [[Albert Einstein|Einstein]] je to formulisao [[1905]]. zbog čega mu je [[1922]]. g. dodijeljena [[Nobelova nagrada]].
 
Da bi elektron napustio površinu metala potrebna mu je [[izlazni rad|minimalna energija za napuštanje]], W. Energija jednoga fotona je <math>h\nu</math>, gdje je <math>h</math> Planckova konstanta a <math>\nu</math> je frekvencija fotona. Da bi elektron napustio površinu metala potrebna mu je znači energija veća od minimalne energije W, <math>{h\nu>W}</math>. Maksimalna [[kinetička energija]] koju [[foton]] dobije nakon što napusti površinu metala je:
 
 
<center><math>\ E_k^{max}={h\nu}-W \quad (1)</math> </center>
Line 16 ⟶ 14:
* Ako se doda dovoljno negativan napon, <math>V_s</math>, struja kroz cijev prestaje. Napon je nezavisan od intenziteta svjetla ali raste sa frekvencijom svjetla. Konstanta <math>k</math> je ista za sve materijale ali je frekvencija <math>\nu_0</math> različita za različite materijale <center><math>\ V_s=k(\nu-\nu_0), \quad k=\frac{h}{e} \quad (2)</math></center>
* Ako je frekvencija svjetla manja od <math>\nu_0</math> ne dolazi do nastanka fotoelektričnog efekta.
 
 
Veza između maksimalne kinetičke energije, <math>E_k</math> i napona <math>V_s</math> je:
Line 27 ⟶ 24:
 
Ako izjednačimo jednačinu <math>(1)</math> i <math>(2)</math> dobijamo [[Einstienov zakon fotoelektričnog efekta]]:
 
 
<center><math>\ e V_s={h\nu}-W</math></center>
 
 
Fotoelektrični efekat dokazuje da se energija fotona, [[kvant]], može prenijeti na elektrone.