Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Bosna i Hercegovina"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Red 155:
[[Slika:BiH u UN.png|300px|thumb|Dokument Generalne skupštine UN o prijemu Republike Bosne i Hercegovine u Ujedinjene Nacije, 22. maja 1992.]]
{{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Republika Bosna i Hercegovina|Rat u BiH|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine|Pandemija koronavirusa u Bosni i Hercegovini 2020.}}
U oktobru [[1991]]. godine, SR Bosna i Hercegovina izglasava suverenost, da bi potom uslijedio i [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum za nezavisnost]] u februaru 1992. godine. Srpsko stanovništvo uglavnom je bojkotovalo referendum. Odmah po proglašavanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992. godine, izbija agresijarat [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] nau RepublikuRepublici BosnuBosni i HercegovinuHercegovini. Republika Bosna i Hercegovina je u Ujedinjene nacije primljena [[22. maj]]amaja 1992 godine, ali bez obzira na to nastavljena je bespoštedna agresija. Već 1991. hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]], sklapa dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine sa srbijanskim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Miloševićem]], poznatim [[Sastanak u Karađorđevu|sastankom u Karađorđevu]]. O podjeli Bosne i Hercegovine danas postoji mnogobrojna dokumentacija, među kojom su najznačajniji [[Stenogrami Franje Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine|stenogrami Franje Tuđmana]], ali i svjedočenja predsjednika [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ, [[Ante Marković]]a, nekadašnjeg premijera SFRJ i mnogih drugih svjedoka vremena.
 
Rat traje do 1995. godine, u kojem stradaju Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a nad Bošnjacima Srebrenice počinjen je i [[Genocid u Srebrenici|genocid]]. Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevši u njemu ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa. Tako da se u srpskim medijima koristi izraz "Otadžbinski" u hrvatskim "Domovinski rat". Početkom 1992. vraća se i historijsko ime Bošnjak kao ime nacije, koje zamjenjuje dotadašnju vjersku oznaku "Musliman". Međunacionalnim sukobima i intervencijom međunarodnih vojnih snaga rat je završen a BiH je očuvala svoj državnopravni i historijski kontinuitet.
 
U američkom gradu [[Dayton]]u [[21. novembar|21. novembra]] 1995. sve zaraćene strane u ratu u BiH potpisuju mirovni [[Dejtonski sporazum|sporazum]], čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u u [[Pariz]]u [[14. decembar|14. decembra]] 1995. Dejtonski sporazum potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u Evropi. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te [[Brčko distrikt]]a, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu.
 
Reintegracija države i njena obnova odvija se sporo i otežano zbog međusobnog nepovjerenja i neprevladanih posljedica rata. Međunarodne snage pod komandom [[NATO]]-a u decembru 2004. zamijenile su snage Evropske unije i partnerskih zemalja (European Force – [[EUFOR]]). Na općim izborima održanima početkom 2000-ih ([[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]]) uglavnom su pobjeđivale stranke desnog centra, uz povremene uspjehe socijaldemokratskih stranaka u Federaciji BiH.<ref name=":3">{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje154512|title=Bosna i Hercegovina {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|accessdate=25. 3. 2020}}</ref>
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina"