Razlika između verzija stranice "Bosna i Hercegovina"

Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pod vodstvom [[Ante Pavelić]]a osniva se [[10. april]]aaprila [[1941]]. godine [[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH), u čiji sastav ulazi cijela Bosna i Hercegovina. Znatan dio bosanskih Hrvata i Bošnjaka učestvuju kao pripadnici vojske NDH ([[ustaše]], [[domobrani]]) dok nekolicina Bošnjaka zauzima vodeće pozicije u vlasti kao ministri u vladi NDH kao npr. [[Osman Kulenović]] i [[Džafer-beg Kulenović]]. Dio Srba bori se na strani [[četnici|četnika]] te učestvuju u progonima Hrvata i Bošnjaka. Ustaše progone i ubijaju Srbe, Rome, Jevreje i komuniste. Iz tog perioda poznata je i ''[[Sarajevska rezolucija]]'' potpisana 12. oktobra 1941. od strane sarajevskih muslimana a koja osuđuje nasilje vlasti NDH-a protiv srpskog stanovništva.

Jedan dio Bošnjaka, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata aktivno učestvuju u antifašističkom pokretu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], dajući znatan doprinos [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i konačnom oslobođenju cijele zemlje od stranih okupatora. Bosna i Hercegovina je jedna od prvih zemalja antifašističke koalicije u porobljenoj Evropi 1941–1945. Na teritoriji Bosne i Hercegovine vode se neke od najžešćih bitaka ([[Bitka na Neretvi|Neretva]], [[Bitka na Kozari|Kozara]], [[Bitka na Sutjesci|Sutjeska]], [[Desant na Drvar|Drvar]]) Drugog svjetskog rata na području jugoistočne Evrope. U [[Mrkonjić Grad]]u su [[25. novembar|25. novembra]] [[1943.]] godine postavljeni temelji suvremene Bosne i Hercegovine, na [[ZAVNOBiH#Prvo zasjedanje|Prvom zasjedanju ZAVNOBiH]]-a. Dok su u [[Jajce|Jajcu]] [[29. novembar|29. novembra]] iste godine na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]] postavljene osnove nove, socijalističke [[SFRJ|Jugoslavije]], u sklopu koje je [[SR Bosna i Hercegovina]] bila jedna od šest ravnopravnih republika.