{{Glavni|Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji}}
Krajem Prvog svjetskog rata i propašću Austro-Ugarske Bosnapodručja Bosne i HercegovinaHercegovine ulaziulaze u početku u [[Državu Slovenaca, Hrvata i Srba|Država Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom u novonastalu [[Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja se od [[1929.]] zove [[Kraljevina Jugoslavija]]. Time Bosna i Hercegovina, nakon orijentalizacije i okcidentalizacije. Nakon pojačane industrijalizacije i opće ekspanzije bosanskohercegovačkog društva za vrijeme austrougarske epohe, Bosna i Hercegovina tokom prve Jugoslavije ekonomski nazaduje, što stvara osnovu za socijalno nezadovoljstvo i nemire, koji će kasnije uslijediti.
Nakon sloma parlamentarne [[demokratija|demokratije]] i zavođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] [[1929.]] došlo je do novih administrativno-političkih promjena u zemlji. Jugoslavija je dobila devet [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]], čime je Bosna i Hercegovina formalno podijeljena. Površina Bosne i Hercegovine pripala je u svom historijskom obliku četirima različitim banovinama, koje su nazvane po geografskim i historijskim regijama. [[Vrbaska banovina|Vrbaska]], [[Drinska banovina|Drinska]], [[Zetska banovina|Zetska]] i [[Primorska banovina]] trebale su prema prvotnoj ideji tadašnjeg jugoslavenskog [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra I]] potisnuti regionalne i nacionalne identitete, a u prvi plan staviti jedinstveni jugoslavenski [[identitet]].
Godine [[1939]], sporazumom [[Sporazum Cvetković–Maček|Cvetković–Maček]] dolazi do stvaranja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], u koju ulaze i dijelovi Bosne i Hercegovine, i to uglavnom oni koji su već pripadali Primorskoj banovini i dijelovi zemlje na sjeveru, uz rijeku [[Sava|Savu]].
