Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Andrew Jackson"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
No edit summary
Red 29:
| web_stranica =
}}
'''Andrew Jackson''' (Endru Džekson) ([[Waxhaw]], [[15. mart]] [[1767]]. - [[Nashville]], [[8. juni]] [[1845]].) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] vojskovođa, političar i državnik, najpoznatiji po tome što je bioi 7. [[predsjednik SAD]] te osnivač današnje [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]].<ref name="whoiswho">[http://www.whoswho.de/templ/te_bio.php?PID=407&RID=1 Biografija na stranici] whoiswho.de učitano 8.6.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref>
 
== Biografija ==
Jackson je rođen u porodici siromašnih [[Škoti|škotsko]]-[[Irci|irskih]] doseljenika na području današnje [[Južna Karolina|Južne Karoline]]. Kao trinaestogodišnjak se priključio [[Kontinentalna vojska|Kontinentalnoj vojsci]] za vrijeme [[Američki rat za nezavisnost|američkog rata za nezavisnost]] te služio kao kurir. Bio je zajedno s bratom zarobljen od strane [[UK|britanske]] vojske te pretrpio teška zlostavljanja te dobio ožiljke koje će nositi do kraja života. Brat, kao i ostatak porodice, mu je umro od gladi, bolesti i drugih posljedica rata. Zbog svega toga je Jackson stekao trajnu mržnju prema svemu što je britansko, kao i prezir prema američkoj [[aristokracija|aristokraciji]] iz velikih gradova na atlatnskoj obali, koju je držao previše "pokvarenom" britanskom kulturom.
 
Godine [[1787]]. Jackson se preselio u [[Tennessee]], granično područje koje će ubrzo postati nova država [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Iako se od obrazovanja mogao pohvaliti jedino čitanjem nekoliko pravnih knjiga, postao je uspješan i ugledan advokat. Na temelju toga je postao prvi [[Zastupnički dom SAD|zastupnik]] Tennesseeja u Kongresu, a kasnije i prvi [[Senat SAD|senator]].
 
Tu je karijeru napustio kako bi postao sudija [[Vrhovni sud Tennesseeja|Vrhovnog suda u Tenneseeju]], ali i pukovnik u državnoj miliciji. Kada je godine 1812. izbio [[Anglo-američki rat|rat između SAD i Velike Britanije]], američke regularne snage su bile previše zaposlene da bi se mogle uspješno suprotstaviti indijanskim plemenima na zapadnoj granici. U jednom od njih - [[Pleme Creek|plemenu Creek]] - izbio je građanski rat između pro-britanske i pro-američke frakcije, te se prelio u sukob s američkim doseljenicima. Jackson je imenovan za zapovjednika milicijskih snaga koje su morale riješiti taj problem u kampanji kasnije poznatoj kao [[Creek rat]]. Jackson se iskazao kao vješt vojskovođa, koji je zaveo čvrstu disciplinu u redove milicije te izvojevao veliku pobjedu kod [[Horseshoe Bend, bitka kod|Horseshoe Benda]], temeljem koje je pleme Creek cijelu današnju Alabamu prepustilo SAD-u.
 
Još veću slavu je Jacksonu donijela blisatava pobjeda nad britanskim ekspedicionim korpusom kod [[New Orleans, bitka kod|New Orleansa]] [[1815]]. godine, u kojoj je imao veliku pomoć [[Gusari|gusara]] [[Jean Lafitte|Jeana Lafittea]]. Iako, s obzirom na prethodno sklopljeni [[sporazum u Ghentu]] posve beznačajna u vojnom, političkom i svakom drugom pogledu, ona je mnogo učinila da se anglo-američki rat tretira kao pobjeda u budućim američkim udžbenicima historije. Samog Jacksona je ta pobjeda učinila jednim od najpopularnijih Amerikanaca svog doba.
 
Godine [[1817]]. je Jackson, sada general, dobio naredbu da osigura južnu granicu [[Georgia|Georgije]] od upada [[Seminola]] Indijanaca, odnosno da spriječi da [[Florida]] - tada pod španskim suverenitetom - postane utočište za robove. Jackson je, goneći Seminole, prešao špansku granicu, svrgnuo tamošnjeg guvernera i uveo američku okupacijsku vlast. Oslabljena Španija nije imala izbora nego da prizna ''status quo'' i posebnim ugovorom preda Floridu SAD-u. Jackson je postao prvi guverner Floride kao američke teritorije.
 
Godine [[1824]]. Jackson se kandidirao za predsjednika SAD, ali je poražen od [[John Quincy Adams|Johna Quincyja Adamsa]]. Ti su izbori označili konačni raspad dotada vladajuće [[Demokratsko-republikanska stranka SAD|Demokratsko-republikanske stranke]]. Jackson je postao vođa frakcije nezadovoljnika koja će postati Demokratska stranka.
 
Godine [[1828]]. Jackson je kao prvi demokratski kandidat u historiji vodio izuzetno oštru kampanju, prilikom koje je vješto koristio činjenicu da se većina kandidata bira od strane birača, a ne državnih skupština, kao i sve većem udjelu graničnih zapadnih država među stanovništvu i [[Kandidatski kolegij SAD|kandidatskom kolegiju]]. Kao [[Populizam|populist]] je koristio svoje skromno porijeklo i optužio predstavnike "istočne" aristokracije da ne mogu brinuti o interesima naroda. Rezultat svega je bila uvjerljiva pobjeda.
 
Odmah po dolasku na vlast, Jackson je otpustio sve federalne službenike i zamijenio ih svojim pristašama te tako ustanovio tzv. [[sistem plijena]] koji će biti temeljem američke kadrovske politike u 19. vijeku. Jackson se istakao i svom oštrom otporu te uspješnom ukidanju federalne središnje banke - koju je smatrao oruđem "istočnjačke" financijske aristokracije. Godine [[1830]]. Jackson je bio jedan od ključnih zagovornika [[Indian Removal Act|Zakona o premještanju Indijanaca]] kojim su [[Cherokee]]ji i druga indijanska plemena nasilno prmještena preko Mississipija kako bi se stvorilo što više zemlje za bijele doseljenike.
 
Godine 1832. se Jackson, iako južnjak i pristaša slabe federalne vlade, suprotstavio nastojanjima Južne Karoline da nulificira federalne carine u tzv. [[Nulifikacijska kriza|nulifikacijskoj krizi]]. Iste je godine na predsjedničkim izborima porazio predstavnika [[Vigovska stranka SAD|Vigovske stranke]] [[Henry Clay|Henryja Claya]].
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Andrew_Jackson"