Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Zagreb"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika 5.43.102.127 i vraćeno na izmjenu 3217219 korisnika Rethymno
oznake: ručno vraćanje vraćeno
@Rethymno: Ne treba tako. | Poništena izmjena 3218627 korisnika/-ce Rethymno (razgovor)
oznaka: poništenje
Red 1:
{{Geokutijageokutija naselje u Hrvatskoj
<!-- *** Gornjigornji dio *** -->
|ime = Zagreb
|vrsta = Gradgrad
<!-- *** Imeime **** -->
|službeni naziv = Grad Zagreb
|slogan =
|nadimak =
<!-- *** Slikaslika *** -->
|slika = Montage of major Zagreb landmarks.jpg
|opis_slike = Zagreb, kolažKolaž
|dimenzija_slike =
<!-- *** Simbolisimboli *** -->
|zastava = Flag of Zagreb.svg
|grb = Coat of arms of Zagreb.svg
<!-- *** Državedržave, regije i.t.d. *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|20px|border]] [[Grad Zagreb]]
|općina =
Line 27 ⟶ 26:
|općina9 =
|općina10 =
<!-- *** Položajpoložaj *** -->
| širina_stepeni = 45| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 133
<!-- *** Površinapovršina *** -->
|površina grad =
|površina općina = 641.00
<!-- *** Stanovništvostanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 790017
|stanovništvo grad = 688163
Line 43 ⟶ 42:
|gustoća =
|gustoća općina = 1232.47
<!-- *** Historijahistorija i administracija *** -->
|osnovano =
|gradonačelnik = Milan Bandić
|gradonačelnik stranka = nezavisni
<!-- *** Kodkod *** -->
|poštanski broj = 10000
|pozivni broj = (+385) 1
<!-- *** Kartakarta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
<!-- *** Webweb stranice *** -->
| web stranice = [httphttps://www.zagreb.hr/ Grad Zagrebwww.zagreb.hr]
<!-- *** Bilješkabilješka *** -->
|bilješka =
}}
[[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg [[Ban Jelačić|Banabana Jelačića]]]]
'''Zagreb''' je po broju stanovnika najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]].<ref>{{cite web|url=http://www.zagreb.hr/|title=Grad Zagreb službene stranice|accessdate=20 June 2017}}</ref> Godine 1994, Zagreb je proslavio 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta sa svojim imenom. Procijenjeni broj stanovnika u 2018. iznosio je 820.678<ref>https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/statistika/ZGubrojkama.pdf</ref> stanovnika u gradu i 1.086.528<ref>{{cite web|url=https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/gu%20za%20strategijsko%20planiranje/SRUAZ%202020%20_layout_ENG_digital.pdf|title=Zagreb Urban Agglomeration Development Strategy for the period up to 2020|date=April 2018|website=www.zagreb.hr|access-date=28 December 2019}}</ref> na širem području grada što čini oko jednu četvrtinu ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.
'''Zagreb''' je najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova. Godine [[1994.]] Zagreb je proslavio 900 godišnjicu prvog pisanog dokumenta sa njegovim imenom.
 
== Historija ==
U pisanim izvorima se spominje već [[1094]]. godine – prilikom osnivanja [[biskupija|biskupije]], danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu[[Kaptol]]u. Za Zagreb je naročito važna i [[1242]]. godina, kada je [[Gradec]] dobio povelju ([[Zlatna bula|Zlatnu bulu]]) od kralja [[Bela IV|Bele IV]], koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom [[Tatari|Tatara]].<ref>{{cite web|url=http://www.mgz.hr/hr/postav/kraljevski_grad/|title=Muzej grada Zagreba – 5. Slobodni kraljevski grad na Gradecu|accessdate=20 June 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67295|title=Zlatna bula Bele IV. – Hrvatska enciklopedija|accessdate=20 June 2017}}</ref> Prema legendi, tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top – pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se [[Grik|grički]] top svaki dan oglašava{{izvor}} tačno u podne, službeno od 1. januara [[1877]]. godine. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana [[Kamenita vrata]],; tu je i starastaro gornjogradskagornjogradsko jezgrajezgro s crkvomCrkvom sv[[Sveti Marko|Sv. Marka]] i najljepša zagrebačka barokna[[barok]]na crkvaCrkva sv[[Sveta Katarina|Sv. Katarine]]. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti, kočili su kočile jači razvoj Zagreba u političkopolitički i privrednoprivredni središtecentar. Sukobi se vremenom stišavaju, a godine [[1850]]. godine grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.
 
U međuvremenu, [[Jezuitijezuiti|isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju, [[(1607]],) i prvu štampariju, [[(1664]]), a grad dobija i univerzitet, [[(1669]]). Prve novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće [[Ljudevit Gaj]]. Prva [[željeznica|željeznička]] linija ([[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] -– Zagreb -– [[Sisak]]) uspostavljena je [[1862]],. godine; nakon godinu dana, proradila je [[gas|plinara]], a zatim (1881) i prva telefonska linija [[1881]].
 
Krajem [[19. vijek]]avijeka, Zagreb se širi i razvija: stižeuveden je prvi [[tramvaj]] na konjsku vuču, i [[uspinjača]], te svečano je otvorena zgrada [[Hrvatsko narodno pozorište|Hrvatskog narodnog pozorišta]] ({{abbr|HNK|hrv. Hrvatsko narodno kazalište}}). Od [[1921]]. do [[1931]]. godine, broj stanovnika povećan je povećan za 70% – što je najveći demografski porastrast u historiji Zagreba. [[1926]]. godine u gradu počinjeje raditipočela da radi prva radio-stanica u ovom dijeluna [[Evropa|EvropeBalkan]],u; [[1947]]. je održana je sajamska priredba [[Zagrebački velesajam]], a; krajem [[1950te|1950ih]]1950-ih održavaodržan se ije prvi '[[Zagrebfest|Festival Zagreb]]'. [[Godine 1961]]., otvaraotvoren seje zagrebački aerodrom u naselju Pleso. [[1975Pleso]]; 1975. otvoren je hotel 'Intercontinental,'; [[1987]]. grad je bio domaćin [[Univerzijada|Univerzijade]].
 
Značenje Zagreba znatnoznačajno je i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica, teuz [[Aerodrom "Franjo Tuđman"|aerodrom Pleso]] (Pleso) najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.
 
DoSve do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj<!--kada?-->, nalazio se u sastavu užeg područja gradaGrada Zagreba.
 
== Geografija ==
Zagreb se nalazi u podnožju [[Medvednica|Medvednice]], uzduž rijeke [[Sava|Save]]. ZagrebČine sega sastojiGornji iz Gornjeg gradagrad (historijskoghistorijski središtacentar grada), DonjegDonji gradagrad (izgrađen početkom 19. vijeka) i [[Novi Zagreb|Novog Zagreba]] (izgrađen poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Prema sjeveru Medvednice nalazi se [[Zagorje (Hrvatska)|hrvatsko Zagorje]], poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U svom privrednom i poslovnom središtu grada, Zagreb zapošljava gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske u kojem je sjedište [[Hrvatski državni sabor|Hrvatskog državnog saboravinograd]], hrvatskog Predsjednikaima i [[Vlada Hrvatskedvorac|hrvatske Vladedvorcima]]. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike [[Panonska zavala|Panonske zavale]], a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu, te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]]. Industrija obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku industriju.
 
=== Klima ===
Staro jezgro Zagreba leži na 122 m nadmorske visine<ref>{{cite web|url=http://www1.zagreb.hr/zgstat/osnovni_stat_podaci.html|title=OSNOVNI PODACI O GRADU ZAGREBU|accessdate=20 June 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/hendija/geografski.htm|title=Zagreb, Zagreb... – ZPR – FER|archive-url=https://web.archive.org/web/20070730134020/http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/hendija/geografski.htm|archive-date=30 July 2007|url-status=dead|accessdate=20 June 2017}}</ref> i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12&nbsp;°C.<ref name="normals">{{cite web|url=http://klima.hr/k1/k1_2/zagreb_maksimir.pdf|title=Zagreb Climate Normals|publisher=Croatian Meteorological and Hydrological Service|accessdate=2 December 2015}}</ref>
Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m nadmorske visine i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12 stepeni Celzija.
 
==Stanovništvo Privreda ==
{{tačnost sekcija}}
U privrednom i poslovnom centru Zagreba zaposleno je oko 1.000.000 stanovnika. Zagreb je politička i administrativna okosnica Hrvatske; tu je sjedište [[Hrvatski državni sabor|Hrvatske državne skupštine]] (hrv. ''sabor''), predsjednika i [[Vlada Hrvatske|Vlade]] Republike Hrvatske. Zagreb je i važan industrijski centar [[istočna Evropa|istočne Evrope]]; industrija obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku.
 
== Stanovništvo ==
=== Popis [[1991]].2011 ===▼
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)|popisuPopisu stanovništva u Republici Hrvatskoj 2011]]. godine]], gradGrad Zagreb je imao 790.017 stanovnika, od čega u samom gradu Zagrebu 688.163.
 
=== Grad Zagreb ===▼
 
▲==== Grad Zagreb (ozvaničeno) ====
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr <!--potreban Republikaje Hrvatskaprecizniji izvor--> Državni zavod za statistiku:] Naselja(Republika i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]Hrvatska)</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
Line 94 ⟶ 97:
|}
 
==== Grad Zagreb (naseljeno mjesto) ====▼
<small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Grad Zagreb.''</small>
 
▲=== Zagreb (naseljeno mjesto) ===
 
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
Red 107:
|-
|}
<!--
<small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981, dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961, dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971, i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja '''Bačun''', '''Bidrovec''', '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', '''Dešćevec''', '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', '''Donji Markuševec''', '''Dubrava Markuševečka''', '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', '''Gornji Markuševec''', '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', '''Popovec''', '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', '''Štefanovec''', '''Trnava''', '''Trnava Resnička''', '''Vidovec''', '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i '''Žitnjak''', koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small>-->▼
 
=== Popis 1991 ===
▲<small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981, dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961, dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971, i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja '''Bačun''', '''Bidrovec''', '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', '''Dešćevec''', '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', '''Donji Markuševec''', '''Dubrava Markuševečka''', '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', '''Gornji Markuševec''', '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', '''Popovec''', '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', '''Štefanovec''', '''Trnava''', '''Trnava Resnička''', '''Vidovec''', '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i '''Žitnjak''', koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small>
 
▲===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))|popisuPopisu stanovništva u SFR Jugoslaviji 1991]]. godine]], naseljeno mjesto Zagreb je imalo 706.770 stanovnika, sljedećeg nacionalnogetničkog sastava:
 
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
Red 122:
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno Ukupno: 706,.770
| label1 = [[Hrvati]]: 594,.323
| value1 = 84.09
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]]: 44,.384
| value2 = 6.27
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]]: 14,.218
| value3 = 2.01
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]]: 11,.247
| value4 = 1.59
| color4 = #228B22
| label5 = [[Slovenci]]: 6,.299
| value5 = 0.89
| color5 = #FF55A3
| label6 = [[Albanci]]: 2,.526
| value6 = 0.35
| color6 = #4B3621
| label7 = [[Crnogorci]]: 2,.332
| value7 = 0.32
| color7 = #C19A6B
| label8 = [[Makedonci]]: 1,.707
| value8 = 0.24
| color8 = #FF7E00
| label9 = [[Mađari]]: 1,.033
| value9 = 0.14
| color9 = #665D1E
| label10 = [[Česi]]: 973
| value10 = 0.13
| color10 = #B94E48
| label11 = [[Romi]]: 902
| value11 = 0.12
| color11 = #91A3B0
| label12 = [[Jevreji]]: 392
| value12 = 0.05
| color12 = #F0DC82
| label13 = [[Nijemci]]: 296
| value13 = 0.04
| color13 = #BDB76B
| label14 = [[Italijani]]: 261
| value14 = 0.03
| color14 = #007FFF
| label15 = [[Ukrajinci]]: 249
| value15 = 0.03
| color15 = #7FFF00
| label16 = [[Rusi]]: 214
| value16 = 0.03
| color16 = #F400A1
| label17 = [[Slovaci]]: 203
| value17 = 0.02
| color17 = #9966CC
| label18 = [[Bugari]]: 144
| value18 = 0.02
| color18 = #FF9966
| label19 = [[Poljaci]]: 127
| value19 = 0.01
| color19 = #800020
| label20 = [[Rusini]]: 117
| value20 = 0.01
| color20 = #00416A
| label21 = [[Rumuni]]: 105
| value21 = 0.01
| color21 = #08E8DE
| label22 = [[Turci]]: 77
| value22 = 0.01
| color22 = #006A4E
| label23 = [[Grci]]: 68
| value23 = 0.00
| color23 = #0087BD
| label24 = [[Austrijanci]]: 56
| value24 = 0.00
| color24 = #9F8170
| label25 = [[Vlasi]]: 7
| value25 = 0.00
| color25 = #96C8A2
| label26 = ostaliOstali: 621
| value26 = 0.08
| color26 = #FFBF00
| label27 = neopredijeljeniNeopredijeljeni: 14,.498
| value27 = 2.05
| color27 = #C154C1
| label28 = regionRegion. opr.: 1,.297
| value28 = 0.18
| color28 = #66424D
| label29 = nepoznatoNepoznato: 8,.094
| value29 = 1.14
| color29 = #A2A2D0
Red 214:
|}
 
=== Popis [[1910]]. ===
 
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="2" | Zagreb
|-
! Jezik !! Religija
| '''jezik''' || '''vjera'''
|-
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno Ukupno: 109,.029
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]]: 88,.595
| value1 = 81.25
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Slovenski jezik|Slovenski]]: 5,.469
| value2 = 5.01
| color2 = #FF55A3
| label3 = [[Njemački jezik|Njemački]]: 4,.512
| value3 = 4.13
| color3 = #BDB76B
| label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]]: 4,.104
| value4 = 3.76
| color4 = #665D1E
| label5 = [[Srpski jezik|Srpski]]: 4,.024
| value5 = 3.69
| color5 = #FF0000
| label6 = [[Češki jezik|Češki]]: 1,.234
| value6 = 1.13
| color6 = #B94E48
| label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]]: 338
| value7 = 0.31
| color7 = #007FFF
| label8 = [[Slovački jezik|Slovački]]: 134
| value8 = 0.12
| color8 = #9966CC
| label9 = [[Rusinski jezik|Rusinski]]: 46
| value9 = 0.04
| color9 = #00416A
| label10 = [[Rumunski jezik|Rumunski]]: 22
| value10 = 0.02
| color10 = #08E8DE
| label11 = ostaliOstali: 551
| value11 = 0.50
| color11 = #A2A2D0
Line 261 ⟶ 260:
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| caption=ukupno Ukupno: 109,.029
| label1 = [[Rimokatolička crkva|RimokatoliciKatolici]]: 98,.998
| value1 = 90.79
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Judaizam|Jevreji]]: 4,.275
| value2 = 3.92
| color2 = #FFBF00
| label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]]: 4,.201
| value3 = 3.85
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Luteranizam|Luterani]]: 598
| value4 = 0.54
| color4 = #551B8C
| label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]]: 552
| value5 = 0.50
| color5 = #84DE02
| label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]]: 330
| value6 = 0.30
| color6 = #592720
| label7 = ostaliOstali: 75
| value7 = 0.06
| color7 = #A2A2D0
Line 298 ⟶ 297:
|}
 
=== UniverzitetObrazovanje ===
{{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}}▼
Univerzitet u Zagrebu (''Sveučilište''), je drugi najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na ''Sveučilištu u Zagrebu'' diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.▼
 
Na Sveučilištu u Zagrebu, naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.▼
 
=== Naučne institucije ===
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka je Institut [[Ruđer Bošković]], društvenih nauka Institut Ivo Pilar, a naučni rad u sklopu humanističkih nauka predvode ''Hrvatski institut za povijest'', ''Institut za povijest umjetnosti'' i ''Institut za arheologiju''. Zagreb je također sjedište HAZU[[Hrvatska -akademija nauka i umjetnosti|Hrvatske akademije nauka i umjetnosti]] ({{abbr|HAZU|Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti}}, koju je 1866. godine osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]].▼
 
==== Univerzitet ====
▲U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka je Institut Ruđer Bošković, društvenih nauka Institut Ivo Pilar, a naučni rad u sklopu humanističkih nauka predvode ''Hrvatski institut za povijest'', ''Institut za povijest umjetnosti'' i ''Institut za arheologiju''. Zagreb je također sjedište HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koju je 1866. osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]].
▲{{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}}
▲Univerzitet u Zagrebu (hrv. ''Sveučilište u Zagrebu''), drugi je drugi najstariji univerzitet u Hrvatskoj, osnovan 1669. godine (nakon zadarskog; (1396), i; među najstarijimanajstarijim je u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na ''Sveučilištu u Zagrebu''ovdje diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.
 
▲Na SveučilištuUniverzitetu u Zagrebu, naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3tri umjetničke akademije, stručnoj - 'Učiteljskoj akademiji' i sveučilišnom studiju - 'Hrvatskim studijima'. Pri ''Sveučilištu'' djeluju 33 visoka ''učilišta''.
=== Srednje škole i gimnazije ===▼
 
▲==== Srednje škole i gimnazije ====
U Zagrebu djeluje oko 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.
 
== Galerija ==
 
<gallery mode="packed" heights="120px">
 
Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|Kamenita vrata
Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|kulaKula "Lotrščak"
Datoteka:HNK_Zagreb_by_night.jpg|Zgrada Hrvatskog narodnog pozorišta
Datoteka:Banski dvori.jpg|Banski dvori
Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|Zagrebačka katedrala
Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|ulazUlaz una groblje Mirogoj, izgrađeno [[1876]]. godine
Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|zgradaZgrada [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|JAZUJugoslavenske akademije nauka i umjetnosti]], {{abbr|JAZU|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti}} (danas zgrada [[Hrvatska akedemijaakademija znanosti i umjetnosti|HAZU]])
Datoteka:Zagreb Glavni kolodvor 1.JPG|zgradaZgrada glavne željezničke stanice grada
Datoteka:Zagreb Ilica.jpg|pješačkaPješačka zona u [[Ilica|Ilici]]
Datoteka:Mamutica Zagreb vrh.jpg|"Zgrada Mamutica" u Novom Zagrebu, po obimu najveća zagrebačka zgrada
Datoteka:Zgrada_Kockica_Zagreb.jpg|zgradaZgrada "Kockica", na Prisavlju
Datoteka:Zagreb.bogovic.street.j1.jpg|Bogovićeva ulica
Datoteka:Croatian State Archive.jpg|zgradaZgrada Hrvatskog državnog arhiva
Datoteka:Zagrepcanka dan.jpg|neboderNeboder "Zagrepčanka"
Datoteka:TrgBurze1.jpg|Zgrada Hrvatske narodne banke
Datoteka:Zgrada HRT Zagreb.jpg|zgradaZgrada [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a]]
Datoteka:NSK Zagreb.jpg|zgradaZgrada nacionalne i univerzitetske biblioteke
Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|Zagrebačka džamija
Datoteka:Markova crkva Zagreb 12-2008.jpg|rimokatoličkaCrkva crkva "Sv. Marko" - Markova crkvaMarka
Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|srpskaCrkva pravoslavna crkva "Preobraženje Gospodnje"; pripada SPC-u
Datoteka:Evangelicka crkva u Zagrebu.jpg|evangelistička crkva
Datoteka:ZagrebačkaEvangelicka džamijacrkva u Zagrebu.jpg|zagrebačkaEvangelistička džamijacrkva
Datoteka:Zgrada Poglavarstva Grada Zagreba.jpg|zgradaZgrada gradske uprave
Datoteka:Hrvatska gospodarska komora.jpg|Zgrada Hrvatske gospodarske komore
|"Eurotower", zgrada zagrebačke berze
Datoteka:HrvatskaMuzej gospodarska komoraMimara.jpg|zgrada Hrvatske gospodarskeMuzej komoreMimara
Datoteka:MuzejZagreb MimaraConcert Hall.jpg|muzejKoncertna dvorana/sala [[Vatroslav "Mimara"Lisinski]]
Datoteka:University of Zagreb.jpg|zgradaZgrada rektorata Zagrebačkog univerziteta i pravnog fakulteta u Zagrebu▼
Datoteka:Zagreb Concert Hall.jpg|koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"
Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|Spomenik banu Jelačiću
▲Datoteka:University of Zagreb.jpg|zgrada rektorata Zagrebačkog univerziteta i pravnog fakulteta u Zagrebu
Datoteka:BanZagreb, JelacicKing Denkmal ZagrebTomislav.jpgJPG|spomenikSpomenik Banukralju JelačićuTomislavu
Datoteka:A.G. Matos (Zagreb).jpg|Spomenik [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]]
Datoteka:Zagreb, King Tomislav.JPG|spomenik kralju Tomislavu
Datoteka:AZrinjevac.G. Matos (Zagreb)j1.jpg|spomenikPark [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu MatošuZrinjevac]]
Datoteka:Zrinjevac.j1Botanical Garden Zagreb.jpg|parkBotanički [[Zrinjevac]]vrt/bašta
Datoteka:BotanicalCablecar Gardenand tower of Lotrscak, Datoteka:Zagreb, Croatia.jpg|botaničkiUspinjača i kula vrtLotrščak
Datoteka:Dolac 01.JPG|tržnicaTržnica "Dolac"▼
Datoteka:Cablecar and tower of Lotrscak, Zagreb, Croatia.jpg|uspinjača i kula "Lotrščak"
Datoteka:Zagreb - Ivan Tkalčić street Datoteka:1.JPG|pješačkaPješačka zona u Tkalčevićevoj ulici▼
▲Datoteka:Dolac 01.JPG|tržnica "Dolac"
Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|domDom likovnih umjetnosti▼
▲Datoteka:Zagreb - Ivan Tkalčić street 1.JPG|pješačka zona u Tkalčevićevoj ulici
Datoteka:Maksimir Park, Zagreb.JPG|parkPark [[Maksimir (park)|Maksimir]]▼
▲Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|dom likovnih umjetnosti
▲Datoteka:Maksimir Park, Zagreb.JPG|park [[Maksimir (park)|Maksimir]]
Datoteka:Dom sportova (Zagreb).jpg|Dom sportova
Datoteka:Arena Zagreb 21-12-08.jpg|zagrebačka "Arena" Zagreb
Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|gradskaGradska saobraćjnasaobraćajna petlja Držićeva-SlavonskaDržićeva–Slavonska
Datoteka:Zagreb tram (21).jpg|zagrebačkiZagrebački plavi tramvaj
Datoteka:Croatia airlines zg tower.JPG|[[Aerodrom Zagreb|zagrebački"Franjo Tuđman" aerodrom]](tada "Pleso") u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]
</gallery>
 
{{Širokaširoka slika|Panorama Zagreb.jpg|905px|Zagreb, panorama}}
 
== Također pogledajte ==
* [[Cibonin toranj]]▼
* [[Eurotower]]
* [[Medicinski fakultet u Zagrebu]]
* [[Medveščak]]
* [[Zagrepčanka]]
▲* [[Cibonin toranj]]
 
== Literatura ==▼
 
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.▼
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};▼
 
== Reference ==
{{reflist}}
 
▲== Literatura ==
▲* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf stat.gov.rs], Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, (popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i, 1991. godine.)
▲* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [httphttps://www.zagreb.hr Službene stranice gradaGrada Zagreba]
* [http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Turistička zajednica grada Zagreba]
 
{{stub-grad-Hrvatska}}▼
{{Zagreb}}
{{Zagreb-gradske četvrti}}
{{Glavniglavni gradovi evropskih država}}
{{gradovi u Hrvatskoj}}
{{Gradovi_u_Hrvatskoj}}
{{Županiježupanije u Hrvatskoj}}
{{Sava}}
 
[[Kategorija:Zagreb| ]]▼
[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]]
 
▲[[Kategorija:Zagreb]]
 
▲{{stub-grad-Hrvatska}}
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Zagreb"