Razlika između verzija stranice "Srpska narodna čitaonica u Baru"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 3:
'''Srpska narodna čitaonica u Baru''' <ref>{{Cite book|last=|first= |authorlink= |coauthors= |title= Глас црногорца, Дописи - Бар, 31. маја, број 22.|year=1881|url= http://www.dlib.me/sken_prikaz_1_f.php?id_jedinice=1495&skrd=1|publisher=|pages=3|location=Цетиње|id=}}</ref> je osnovana 22. marta 1881. godine,<ref>{{Cite book|last=Стругар|first=Небојша |authorlink= |coauthors= |title= Српска листа – изјава|year=2007|url= https://www.mail-archive.com/sim@antic.org/msg34561.html |publisher= |location= |id=}}</ref> nakon osvajanja [[Stari Bar|Starog Bara]] (Knjaževina Crna Gora) i protjerivanja turske vlasti 1878. godine. Cilj osnivanja čitaonice je bio širenje prosvjete i srpske nacionalne misli među katolicima i muslimanima, u sklopu državne politike knjaževine Crne Gore u tome gradu, nakon dužeg perioda stagnacije na polju kulture, u vrijeme turske okupacije. U to vrijeme to je bila jedina kulturna institucija u gradu. Neki od osnivača bili su generalni [[Vikar|vikar]] [[Josip Kolović]] (koji je održao zdravicu o slozi i poklonio nekoliko knjiga),<ref>{{Cite book|last=Јововић|first= Иван |authorlink= |coauthors= |title= Шимун Милиновић надбискуп Барски|year=2012|url= http://www.maticacrnogorska.me/files/49/09%20ivan%20jovovic.pdf |publisher= Матица црногорска|pages=228|location= |id=}}</ref> <ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Глас црногорца, Јавна благодарност, број 18.|year=1881|url= http://www.dlib.me/sken_prikaz_1_f.php?id_jedinice=1491&skrd=1|publisher=|pages=|location=Цетиње|id=}}</ref> pjesnik [[Milo Jovović (pjesnik)|Milo Jovović]]<ref>{{Cite book|last=Јововић|first= Иван |authorlink= |coauthors= |title= Шимун Милиновић надбискуп Барски|year=2012|url= http://www.maticacrnogorska.me/files/49/09%20ivan%20jovovic.pdf |publisher= Матица црногорска|pages=237|location= |id=}}</ref> i [[Vasilj Zagarčanin]]. Prvi predsjednik je bio [[Tomo Oraovac]], a potpredsjednik [[imam]] Šabić.
[[Glas Crnogorca]] je pisao 1881. godine: ''Koliko su Barani skloni napretku, ovijem su zasvjedočili i dokazali s kakvom gotovošću i požrtvovanjem potpomažu da se prosvjeta širi; tu sam vodjeo mnogo ljudi koji ne znaju ni svoga imena zapisati, i dolazili su s molbom, da se prime njihove pomoći. Većinu sam slušao, kako između Srba pravoslavnih, tako i
[[Radiotelevizija Crne Gore]] u TV kalendaru navodi Narodnu čitaonicu,<ref>{{Cite book|last=|first= |authorlink= |coauthors= |title=Календар 22. март, РТЦГ |year=|url= http://www.rtcg.me/kultura/kalendar/6347/22-mart.html |publisher= |location= |id=}}</ref> a predsjednik [[Matica crnogorska|Matice crnogorske]] (ogranak za Bar), [[Ivan Jovović]] piše o Barskoj narodnoj čitaonici.<ref>{{Cite book|last=Јововић|first= Иван |authorlink= |coauthors= |title= Шимун Милиновић надбискуп Барски|year=2012|url= http://www.maticacrnogorska.me/files/49/09%20ivan%20jovovic.pdf |publisher= Матица црногорска|pages=228, 237 |location= |id=}}</ref> Državna politika knjaževine i kraljevine Crne Gore je nacionalno bila srpska, pa su svi, osim manjeg broja Albanaca, smatrani Srbima, bez razlike vjere.<ref>{{Cite book|last=Андријашевић| first = Живко|authorlink = | title = Српство у Црној Гори, поглавље: Државна идеологија је истицала да су Црногорци "задужили Српство"|year=| url = http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/srpstvo_u_cg.htm | publisher = |location= |id=}}</ref><ref>{{Cite book|last=Banac|first=Ivo|authorlink= |title=Protiv straha|year=1992|url=|publisher=Slon|pages=14.|location=Zagreb|id= }}</ref>
|