Razlika između verzija stranice "Srpska narodna čitaonica u Baru"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
 
No edit summary
Red 3:
'''Srpska narodna čitaonica u Baru''' <ref>{{Cite book|last=|first= |authorlink= |coauthors= |title= Глас црногорца, Дописи - Бар, 31. маја, број 22.year=1881|url= http://www.dlib.me/sken_prikaz_1_f.php?id_jedinice=1495&skrd=1|publisher=|pages=3|location=Цетиње|id=}}</ref> je osnovana 22. marta 1881. godine, <ref>{{Cite book|last=Стругар|first=Небојша |authorlink= |coauthors= |title= Српска листа – изјава|year=2007|url= https://www.mail-archive.com/sim@antic.org/msg34561.html |publisher= |location= |id=}}</ref> nakon osvajanja [[Stari Bar|Starog Bara]] (Knjaževina Crna Gora) i protjerivanja turske vlasti 1878. godine. Cilj osnivanja čitaonice je bio širenje prosvjete (ali i srpske nacionalne misli među katolicima i muslimanima, u sklopu državne politike knjaževine Crne Gore) u tome gradu, nakon dužeg perioda stagnacije na polju kulture, u vrijeme turske okupacije. U to vrijeme to je bila jedina kulturna institucija u gradu. Neki od osnivača bili su generalni [[Vikar|vikar]] [[Josip Kolović]] (koji je održao zdravicu o slozi i poklonio nekoliko knjiga), <ref>{{Cite book|last=Јововић|first= Иван |authorlink= |coauthors= |title= Шимун Милиновић надбискуп Барски|year=2012|url= http://www.maticacrnogorska.me/files/49/09%20ivan%20jovovic.pdf |publisher= Матица црногорска|pages=228|location= |id=}}</ref> <ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Глас црногорца, Јавна благодарност, број 18.|year=1881|url= http://www.dlib.me/sken_prikaz_1_f.php?id_jedinice=1491&skrd=1|publisher=|pages=|location=Цетиње|id=}}</ref> pjesnik [[Milo Jovović (pjesnik)|Milo Jovović]] <ref>{{Cite book|last=Јововић|first= Иван |authorlink= |coauthors= |title= Шимун Милиновић надбискуп Барски|year=2012|url= http://www.maticacrnogorska.me/files/49/09%20ivan%20jovovic.pdf |publisher= Матица црногорска|pages=237|location= |id=}}</ref> i [[Vasilj Zagarčanin]]. Prvi predsjednik je bio [[Tomo Oraovac]], a potpredsjednik [[imam]] Šabić. Pored katoličkih i pravoslavnih Srba za redovne članove čitaonice su primani i ljudi muslimanske vjere. <ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Глас црногорца, Бар, број 13.|year=1881|url=http://www.dlib.me/sken_prikaz_1_f.php?id_jedinice=1486&skrd=1|publisher=|pages=3|location=Цетиње|id=}}</ref> 17. decembra 1891., na vanrednoj skupštini čitaonice, izglasan je Ustav Srpske narodne čitaonice u Baru. Imao je 39 članova. Čitaonica je s manjim prekidima radila do 1916. a potom, tokom kraćeg perioda, i u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. Obnovljena je sredinom marta 1953. pod novim imenom, Gradska biblioteka i čitaonica "Ivo Vučković". 4. juna 2017. godine, Srpska narodna čitaonica - Bar ponovo je obnovljena pod svojim izvornim imenom. Ona danas, pored ostaloga uređuje i [[Barski portal]]. <ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Na jučerašnji dan 1891. izglasan Ustav Srpske narodne čitaonice - Bar|year=|url=http://www.barskiportal.com/lat/kultura/na-ju%C4%8Dera%C5%A1nji-dan-1881-izglasan-ustav-srpske-narodne-%C4%8Ditaonice-bar.php|publisher=|pages=|location=|id=}}</ref>
 
U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] državna televizija kao i intelektualci koji se deklarišu kao etnički [[Crnogorci]] izbjegavaju navesti puno ime čitaonice. Tako [[Radiotelevizija Crne Gore]] u TV kalendaru navodi Narodnu čitaonicu, <ref>{{Cite book|last=|first= |authorlink= |coauthors= |title=Календар 22. март, РТЦГ |year=|url= http://www.rtcg.me/kultura/kalendar/6347/22-mart.html |publisher= |location= |id=}}</ref> a predsjednik Matice crnogorske (ogranak za Bar), [[Ivan Jovović]] piše o Barskoj narodnoj čitaonici. <ref>{{Cite book|last=Јововић|first= Иван |authorlink= |coauthors= |title= Шимун Милиновић надбискуп Барски|year=2012|url= http://www.maticacrnogorska.me/files/49/09%20ivan%20jovovic.pdf |publisher= Матица црногорска|pages=228, 237 |location= |id=}}</ref>. Državna politika knjaževine i kraljevine Crne Gore je nacionalno bila srpska, pa su svi, osim manjeg broja Albanaca, smatrani Srbima, bez razlike vjere. <ref>{{Cite book|last=Андријашевић| first = Живко|authorlink = | title = Српство у Црној Гори, поглавље: Државна идеологија је истицала да су Црногорци "задужили Српство"|year=| url = http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/srpstvo_u_cg.htm | publisher = |location= |id=}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Banac|first=Ivo|authorlink= |title=Protiv straha|year=1992|url=|publisher=Slon|pages=14.|location=Zagreb|id= }}</ref> Današnja Crna Gora nije nasljednica takve politike i primjetno je udaljanjave od takvih svjetonazora, što se vidi i iz skraćenog pominjanja ove čitaonice, od ljudi i institucija kojakoji slijede takvu politiku.
 
== Reference ==