Razlika između verzija stranice "Kuća mudrosti"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 31:
Pod sponzorstvom halife El-Ma'muna (813. do 833), finansijska podrška Kući mudrosti i općenito stipendiranje prevodilačkih i naučnih aktivnosti je uvećana. Osim toga, sämo Abasidsko društvo je shvatilo i uvažilo vrijednost znanja, a podršku su mu pružali i trgovci i vojska. Naučnicima i prevoditeljima u takvom sistemu bilo je lahko zaraditi za život, a akademski život bio je simbol statusa. Naučna spoznaja smatrala se toliko vrijednom da su knjige i drevni tekstovi ponekad bili preferirani kao ratni plijen, a ne kao bogatstvo. U stvari, halifa El-Ma'mun je kao ratni uvjet tražio [[Ptolemej]] ''[[Almagest]]'' nakon rata između Abasida i [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]].
Kuća mudrosti bila je mnogo više od običnog akademskog centra izolovanog od šireg društva. Njeni stručnjaci obavljali su nekoliko funkcija u Bagdadu. Stipendisti Betul Hikme obično su se ostvarivali i kao inženjeri i arhitekte u velikim građevinskim projektima, održavali su tačnim službene kalendare i bili su javni službenici. Također su često bili liječnici i savjetnici.
Osim toga, i Halifa El-Ma'mun se lično uključio u svakodnevni život Kuće mudrosti, redovno posjećujući svoje učenjake i raspitujući se o njihovim aktivnostima i potrebama. Također bi sudjelovao i arbitrirao u akademskim raspravama. Inspirisan [[Aristotel]]om, El-Ma'mun je redovno pokretao redovne sesije za diskusije i seminare među naučnicima iz [[kelām]]a. Kelām je umjetnost filozofske rasprave koju je El-Ma'mun prenio od svog perzijskog učitelja Ja'fara. Tokom rasprave, naučnici će raspravljati o svojim temeljnim islamskim vjerovanjima i doktrinama u otvorenoj intelektualnoj atmosferi. Nadalje, često bi upućivao grupe mudraca iz Bejtul Hime u velike istraživačke projekte kako bi zadovoljio svoje intelektualne potrebe. Na primjer, naručio je mapiranje svijeta, potvrđivanje podataka iz Almagesta i korigovanje stvarne veličine Zemlje. Također je promovisao egiptologiju i sam učestvovao u iskopavanjima [[Piramide u Gizi|piramida u Gizi]]. Tokom njegovog perioda izgrađena je astronomska opservatorija u Bagdadu i prva aopservatorija na svijetu, a bio je i prvi vladar koji je finansirao i pratio napredak velikih istraživačkih projekata koji su uključivali timove naučnika i stručnjaka. Njegova najveća zaostavština u nauci je ta što je bio prvi vladar koji je financirao ''veliku nauku''.
== Također pogledajte ==
| |||