Razlika između verzija stranice "Kuća mudrosti"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 17:
== Historija ==
=== Osnivanje i izvori ===
[[Datoteka:ManuscriptAbbasid.jpg|thumb|250px|Primjer najranijeg naučnog rukopisa nastalog tokom perioda [[Abasidski halifat|Abasida]]]]
 
Tokom perioda od četvrtog do sedmog stoljeća naučni rad na arapskom jeziku bio je ili novozapočet ili izveden i zasnovan na radovima iz helenističkog perioda. Naučni centri i mjesta odakle su se prenosila klasična znanja i mudrosti bile su uglavnom škole poput [[Nisibinska škola|Nisibinske škole]] a kasnije i [[Škola u Edesi|škole u Edesi]], te poznate bolnica i medicinska akademija u Jundišapuru. Od biblioteka najpoznatije su bile one u Aleksandriji i Carska biblioteka u Carigrada. Osim toga, drugi prevodilački centri su se nalazili i u [[Merv]]u, [[Solun]]u, [[Nišapur]]u i [[Ktesifon]]u, smještenim južno od mjesta koje će kasnije postati Bagdad, ne samo obrazovni i naučni već centar u općem smislu.
 
Za vrijeme Emevija, [[Muavija ibn Ebu-Sufjan|Muavija]], prvi emevijski halifa i osnivač dinastije Emevija, počeo je skupljati zbirku knjiga u tadašnjem glavnom gradu halifata [[Damask]]u. Muavija je tada osnovao biblioteku koja je označena kao ''Bejtul Hikma''. Knjige napisane na grčkom, latinskom i perzijskom jeziku iz područja medicine, alhemije, fizike, matematike, astrologije i drugih disciplina također su prikupljali i prevodili muslimanski učenjaci tog doba. Emevije su također preuzeli tehniku izrade papira od Kineza i pridružili se mnogim drevnim intelektualnim centrima pod njihovom vlašću, te zaposlili kršćanske i perzijske učenjake kako bi prevodili djela na arapski jezik i razvijali nova znanja. To su bili neki od ključnih elemenata koji će doprinjeti razvoju i procvatu [[Arapski svijet|arapskog svijeta]] koje danas poznajemo pod terminom ''Zlatno doba islama''.
 
[[Abasidski halifat]], treći halifat po redu, 750. zamijenio je Emevijski halifat kao vladajući halifat [[Islamski svijet|islamskog svijeta]] a već 762. halifa [[El-Mensur]], dugi halifa novouspostavljenog halifata (vladao od 754. do 775), izgradio je Bagdad i učinio ga prijestolnicom umjesto dotadašnjeg Damaska. Položaj Bagdada i kosmopolitsko stanovništvo stvorili su savršenu lokaciju za stabilan trgovački i intelektualni centar. Abasidska dinastija se u velikoj mjeri oslonila na tradiciju [[Sasansko Carstvo|Sasanskog Carstva]] koje je brzo poslije pojave islama ušlo u sastav muslimanske države i kasnijih halifata. Jedan od tih oslonaca na sasanidsku tradiciju svakako je i nastavljanje sa prevođenje stranih djela, s razlikom što su sada tekstovi uglavnom prevođeni na arapski jezik. U tu svrhu, El-Mensur je osnovao biblioteku po uzoru na carsku biblioteku sasanidskog carstva i pružio ekonomsku i političku podršku intelektualcima koji tamo rade. Također je pozvao delegacije stipendista iz Indije i drugih mjesta da sa svojim abasidskim kolegama podijele znanje iz matematike i astronomije.
 
== Također pogledajte ==