Razlika između verzija stranice "Ibrahim Maglajlić"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 1:
'''[[Hafiz|Hfz.]] Ibrahim ef. Maglajlić''' ([[Banja Luka]], [[25. april|25. aprila]] [[1861.]] – [[Sarajevo]], [[16. septembar|16. septembra]] [[1936.]]), peti po redu [[reis-ul-ulema]] u razdoblju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstva Jugoslavije]] i prvi predsjednik [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacije]] (JMO).
{{Nedostaju izvori}}
 
'''Hadži hafiz Ibrahim ef. Maglajlić''' rođen je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] [[25. april]]a [[1861]]. godine, gdje je završio osnovno školovanje, te banjalučku [[medresa|medresu]] pred uglednim [[muderis]]om Smail ef. Skopljakom. Prilikom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] okupacije [[Bosna i Hercegovina|Bosne]], priključio se snagama otpora, zbog čega je interniran u mjesto Olomouc u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Po povratku iz zatočeništva odlazi u [[Istanbul]] na studije, a u domovinu se vraća [[1887]]. godine, kada biva postavljen za upravitelja Fevzije medrese u Banjoj Luci, a [[1898]]. i za upravitelja [[ruždija|ruždije]]. Na tom mjestu ostaje do [[1914]]. godine, kada je postavljen za okružnog [[muftija|muftiju]] u [[Tuzla|Tuzli]], gdje je dočekao i kraj rata i formiranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Sa viđenijim [[musliman]]ima osnovao je [[1919]]. političku stranku, jugoslovensku muslimansku organizaciju, i bio njen prvi predsjednik. Na izborima ze Ustvotvornu skupštinu [[1920]]. izabran je za narodnog poslanika. Nakon rascjepa u stranci, on osniva novu političku organizaciju, ali ne osvaja nijedan politički mandat. Godine [[1925]]. premješten je za muftiju u Banja Luku, a [[1929]]. je penzionisan.
== Biografija ==
'''Hadži hafizHfz. Ibrahim ef. Maglajlić'''Maglajilić je rođen je1861. godine u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] [[25. april]]a [[1861]]. godine, gdje je završio osnovno školovanje, te banjalučku [[medresa|medresu]] pred uglednim [[muderis]]ommuderisom Smail ef. Skopljakom. Prilikom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] okupacije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], priključio se snagama otpora, zbog čega je interniran u mjesto Olomouc, u današnjoj [[ČehoslovačkaČeška Republika|ČehoslovačkojČeškoj]]. Po povratku iz zatočeništva odlazi u [[Istanbul]] na studije, a u domovinuBosnu i Hercegovinu se vraća [[1887]]. godine, kada biva postavljen za upravitelja ''Fevzije medrese'' u Banjoj Luci, a [[1898]]. i za upravitelja [[ruždija|ruždije]]. Na tom mjestu ostaje do [[1914]]. godine, kada je postavljen za okružnog [[muftija|muftiju]] utuzlanskog. U [[Tuzla|Tuzli]], gdje je dočekao i kraj rata i formiranje Kraljevine[[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Sa viđenijim [[muslimanBošnjaci|Bošnjacima]]ima osnovao je [[1919]]. političku stranku, jugoslovensku[[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavensku muslimansku organizaciju]], i bio njen prvi predsjednik. Na izborima zeza UstvotvornuUstavotvornu skupštinu [[1920]]. izabran je za narodnog poslanika. Nakon rascjepa u stranci, on osniva novu političku organizaciju, ali ne osvaja nijedan politički mandat. Godine [[1925]]. premješten je za muftiju u Banja Lukubanjalučkog, a [[1929]]. je penzionisanotišao u penziju.<ref>{{cite web|title=Ibrahim ef. Maglajlić – prvi predsjednik Jugoslovenske muslimanske organizacije|url=https://akos.ba/ibrahim-ef-maglajlic-prvi-predsjednik-jugoslovenske-muslimanske-organizacije/|website=akos.ba|accessdate=24. 10. 2018}}</ref>
 
Za [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulemu]] [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije]] postavljen je 12. juna 1930. godine. Kako je [[Mustafa Kemal Atatürk|Atatürk]] u [[Turska|Turskoj]] ukinuo [[hilafet]] i ured [[Šejhu-l-islam|šejhu-l-islama]] Mešihat više nije postojala institucija koja bi reis-ul-ulemi dodijelila menšuru, pa je osnovano posebno tijelo (Savjet za menšuru) sastavljeno od članova oba Ulema medžlisa ([[Sarajevo|sarajevski]] i [[Skoplje|skopski]]), delegata Vakufsko-mearifskih vijeća i članova Vrhovnih šerijatskih sudova. Svečano ustoličenje obavljeno je u [[Bajrakli džamija|Bajrakli džamiji]] u [[Beograd]]u 31. oktobra 1930. godine, kada je Vrhovno islamsko starješinstvo i sjedište reis-ul-uleme preneseno iz Sarajeva u Beograd. Penzionisan je 14. marta 1936. godine kada je došlo do promjene režima i kada je Vrhovno islamsko starješinstvo i sjedište reis-ul-uleme vraćeno u Sarajevo. Umro je nekoliko mjeseci kasnije, 16. septembra 1936. godine.<ref>{{cite web|title=Ibrahim ef. Maglajlić – prvi predsjednik Jugoslovenske muslimanske organizacije|url=https://akos.ba/ibrahim-ef-maglajlic-prvi-predsjednik-jugoslovenske-muslimanske-organizacije/|website=akos.ba|accessdate=24. 10. 2018}}</ref><ref>{{cite web|title=Menšure dosadašnjih reisu-l-ulema|url=https://www.islamskazajednica.ba/mensura/mensura-prethodnih-reisu-l-ulema|website=islamskazajednica.ba|accessdate=24. 10. 2018}}</ref>
 
== Povezani članci ==
* [[Reis-ul-ulema]]
* [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
* Reisu-l-ulema [[Fehim Spaho|Fehim ef. Spaho]]
 
== Reference ==
{{reference}}
 
Za [[reisu-l-ulema|reisu-l-ulemu]] Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije postavljen je [[12. juni|12. juna]] [[1930]]. godine. Svečano ustoličenje obavljeno je u [[Bajrakli džamija (Beograd)|Bajrakli džamiji]] u [[Beograd]]u [[31. oktobar|31. oktobra]] [[1930]]. godine, kada je Vrhovno islamsko starješinstvo i sjedište reisu-l-uleme preneseno iz Sarajeva u Beograd. Penzionisan je [[14. mart]]a [[1936]]. godine kada je došlo do promjene režima i kada je Vrhovno islamsko starješinstvo i sjedište reisu-l-uleme vraćeno u Sarajevo. Umro je nekoliko mjeseci kasnije, [[16. septembar|16. septembra]] [[1936]]. godine.
== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20130928000140/http://preporod.com/index.php/teme/povijest-i-tradicija/3173-zanimljivosti-o-reisu-l-ulemama.html