Razlika između verzija stranice "Elafitska ostrva"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
No edit summary
oznaka: uređivanje izvornog kôda (2017)
Red 1:
[[Datoteka:Pogled s utvrde Sutvrač.JPG|thumb|mini|Pogled sa lopudske tvrđave Sutvrač]]
'''Elafiti''' su grupa ostrva smještenih zapadno od [[Dubrovnik]]a. Iako danas na njima više ne žive [[jelen]]i, arhipelag im duguje svoje ime (grč. elaphos=jelen). Elafitska ili Jelenska ostrva pod tim imenom prvi spominje ''[[Plinije Stariji]]'' u 1. vijeku u svome djelu ''Naturalis Historia''. Najveće ostrvo u grupi je [[Šipan]], a čine je još [[Lopud]], [[Koločep]] (Kalamota), [[Jakljan]], [[Ruda (Elafiti)|Ruda]], [[Goleč]] i [[Crkvine (ostrvo)|Crkvine]] i neka manja ostrva i hridi kao što su [[Grebeni (Dubrovnik)|Grebeni]]. Svojim prekrasnim pejsažimapejzažima i pješčanim plažama privlače brojne turiste. Dnevno su povezani brodskim linijama sa Dubrovnikom. Na tri najveća ostrva se nalazi brojna kulturno-historijska baština, tj. mnogo crkava, kapelica i ljetnikovaca dubrovačke vlastele. Mnogi od njih su danas u privatnom vlasništvu i u zapuštenom stanju. Sa vidikovaca na Koločepu, Lopudu i Šipanu pruža se pogled na Dubrovačko primorje, Rijeku dubrovačku, grušku luku i planinu [[Vlaštica|Vlašticu]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]].
 
Najveća ostrva su:
Red 25:
 
== Ime ==
[[Datoteka:Koločep - Gornje Čelo 4703990480.jpg|thumb|mini|Gornje Čelo na ostrvu Koločepu]]
Poznati pisac i naučnik [[Plinije Stariji]] u svojim djelima spominje Elafite još početkom 1. vijeka u svom kapitalnom djelu ''Naturalis Historia''. Iz grčke riječi ''elaphos''-jelen moglo bi se zaključiti da su u to vrijeme ostrva nastanjivali Grci i da su na njima živjeli [[jelen]]i. Druga teorija je da grupa ostrva, gledajući sa [[Srđ]]a, podsjeća na jelena i da su ostrva po tome dobila ime.
 
Red 35:
 
== Ekonomija ==
[[Datoteka:Šipansko lovačko područje.JPG|thumb|mini|Oznaka lovačkog područja na Šipanu]]
[[Datoteka:ŠIPANSKO POLJE.JPG|thumb|mini|Pogled sa Pakljene na Šipansko polje]]
[[Datoteka:Hotel Lafodia.JPG|thumb|mini|Lopudski hotel ''Lafodia'' izgrađen 1968. godine]]
Malobrojno stanovništvo uglavnom se bavi [[poljoprivreda|poljoprivredom]], [[stočarstvo]]m, [[ribarstvo]]m i [[lov]]om. Od domaćih životinja najviše su zastupljene [[svinje]], [[krave]] i [[kokoši]]. Od poljoprivrednih kultura prevladavaju [[maslina|masline]] i [[vinova loza]]. Šipan je poznat kao ostrvo koje u odnosu na svoju površinu ima najviše maslina na svijetu. Godine [[1999]]. zabilježen je rekordan urod šipanskih maslina. Prerađeno je 115.930&nbsp;kg, od čega na Suđurđu 39.600, a u Šipanskoj Luci 76.330. U blizini Šipanske Luke nalazi se označeno lovačko područje, a najviše se love [[divlje svinje]]. Turista na ostrvima bude ljeti, a zimi ostrva obično zjape prazna. Na Lopudu se nalazi luksuzni hotel ''Lafodia'', na Koločepu istoimeni hotel, a u Šipanskoj Luci omanji hotel Šipan. U turističkoj sezoni [[2001]] od juna do oktobra zabilježeno je 1.177 dolazaka gostiju na Šipan, od čega 860 u istoimenom hotelu, a 317 u privatnom smještaju. Ostvareno je ukupno 9.177 noćenja, u hotelu 5.341, a u privatnom smještaju 3.836. U julu iste godine Šipansku Luku je posjetila [[Monako|monegaška]] princeza Carolina od Monaca sa suprugom Ernstom Augustom od Hannovera te djecom Andreom, Pierrom, Charlottom i Alexandrom. Jahta ''Pacha'' III. usidrila se u blizini prolaza Harpoti. Također je u istom mjesecu iste godine isto mjesto posjetio [[Belgija|belgijski]] kralj [[Albert II.]] sa kraljicom Paolom. Zainteresovao se za kupnju dvorca Glavić, ali je odustao jer je želio kuću na samoj brodskoj obali. Na ostrvu Lopud se nalazi velika pješčana [[plaža Šunj]] idealna za [[picigin]] i [[odbojka na pijesku|odbojku na pijesku]]. Dubrovačke mjesne turističke agencije ljeti svakodnevno organizuju jednodnevne izlete (piknike) na Elafite za turiste. Na ostrvima postoje prodavaonice, a ostrva se redovno snabdjevaju osnovnom robom. U julu [[1999]] u prostoru nekadašnje šipanske mlinice u Suđurđu otvorena je konoba ''Stara mlinica''. U decembru iste godine završena je izgradnja uljare. Na otocima postoje lokalne osmorazredne osnovne škole. [[2000]] godine započeli su radovi na obnovi školske zgrade i župne kuće u Šipanskoj Luci. Naredne godine započela je izgradnja zdravstvene stanice, a otvorene su i pekara u istom mjestu i pizzerija u Suđurđu. Zbog male naseljenosti i duge nepristupačnosti ostrva su pošteđena zagađenja, buke, ali dugo i moderne tehnologije. Tako je šipansko selo Do dobilo struju tek [[2012]] godine.<ref>[http://www.portaloko.hr/clanak/u-selo-do-na-%C5%A1ipanu-struja-stize-za-mjesec-dana/0/29645/ www.portaloko.hr], "U Selo Do na Šipanu struja stiže za mjesec dana", objavljeno 19. aprila 2012., pristupljeno 11. januara 2014.</ref>
 
== Kultura ==
[[Datoteka:Ljetnikovac Suđurađ.JPG|thumb |mini|Ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe u Suđurđu na Šipanu]]
[[Datoteka:Franciscan monastery Lopud.JPG|thumb |mini|Franjevački samostan na Lopudu]]
Sva naseljena ostrva imaju brojnu kulturno-historijsku spomeničku baštinu, a najviše je crkava, kapelica i vlastelinskih ljetnikovaca iz vremena [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]]. Mnogi od njih su u zapuštenom stanju, a vlasništvo nad njima je privatno. Početkom 21. vijeka obnovljen je [[ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe na Šipanu]], koji je sagrađen [[1563]] godine. Na čitavom Koločepu postoji oko 17 vrijednih spomenika kulture, uglavnom manjih crkvica i kapelica koje potiču iz perioda do 16. vijeka. Osim toga i veći dio stambenih i fortifikacijskih objekata predstavlja vrijedne i vrlo atraktivne primjere stare arhitekture. Nad samom lukom u Donjem Čelu nalazi se tvrđava Kaštio u čijim se podrumima za vrijeme napada gusara i pljačkaša moglo skloniti nekoliko stotina ljudi. Gornji dio Kaštia posve je uništen, ali sačuvani su podrumi dugi 30 m i široki 3 m. Iznad crkve matice nalazi se kula Toreta, visoka oko 14 m i široka oko 4 m sa svake strane. Povrh ulaza u kulu nalazi se maleni prozor kroz koji bi se na napadače lijevalo vruće ulje, smola i sl. Ljetnikovce, polja i vinograde na Koločepu imale su vlastelinske porodice Đorđići, Zamanje, Ranjine, Držići, Sorgo itd. Na Lopudu se nalaze Župna crkva Gospe od Šunja (13. vijek, dograđivana do 17. vijeka); crkveni muzej koji čuva niz vrijednih predmeta (umjetničke slike, relikvijar iz 8–9. vijeka, liturgijski predmeti); Crkva Svetog Trojstva (15.–17. vijek), franjevački (osnovan [[1483]], napušten [[1808]]) i dominikanski samostan (osnovan [[1482]], napušten). Mogu da se nađu i ostaci crkvica iz ranohrvatskog perioda te ljetnikovci brodovlasnika Miha Pracata, biskupa Nikole Brautića i porodice Đurđević (16.–17. vijek) i ruševine Kneževog dvora.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/35055/ proleksis.lzmk.hr], "LOPUD"</ref> Obnova španske tvrđave Sutvrač (1563.) je u planu Društva prijatelja dubrovačke starine.<ref>[http://citywallsdubrovnik.hr/izrada-projekta-tvrdave-sutvrac-na-lopudu/ citywallsdubrovnik.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131221221806/http://citywallsdubrovnik.hr/izrada-projekta-tvrdave-sutvrac-na-lopudu/ |date=21 Decembar 2013 }}, "Izrada projekta Tvrđave Sutvrač na Lopudu", objavljeno 20. jula 2012., pristupljeno 11. januara 2014.</ref> Na Šipanu se nalaze 42 stara ljetnikovca, 34 crkve i crkvice te mnogobrojne kapelice.<ref>[http://www.sipan.info/o-sipanu.asp www.sipan-info/o-sipanu.asp], "otok Šipan"</ref> Predromanička ranosrednjovjekovna crkvica u Suđurđu posvećena sv. Stjepanu, koju je dao sagraditi hrvatski kralj Stjepan Miroslav, obnovljena je 2012. godine. Na uzvisini [[Pakljena]] nalazi se crkvica, te se pruža odličan pogled na čitavo ostrvo. Sa uzvisine se mogu vidjeti lanci brda Dubrovačkog primorja, ostrva Jakljan i [[Mljet]], poluostrvo [[Pelješac]], brda poviše Rijeke dubrovačke, gruški neboderi i dubrovačko brdo Srđ. U mjestu Šipanska Luka nalaze se na jednoj sada privatnoj kući predromanički pleteri, te u maslinicima prahistorijske gomile. Također se na ostrvu Šipan nalazi Knežev dvor iz vremena Dubrovačke republike.