Razlika između verzija stranice "Asirija"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 46:
Naziv "Asirija" potiče od izvorne prijestolnice asirske države, antičkog grada [[Ašur|Ašura]], koja je nastala 2600. godine p.n.e. Tokom 25. i 24. stoljeća p.n.e., asirski kraljevi su bili [[Pastoralno društvo|pastoralne vođe]]. Od kasnog 24. stoljeća p.n.e., Asirci su postali podložni [[Sargon Akadski|Sargonu Akadskom]] koji je ujedinio sve mezopotamske narode koji su govorili [[Akadski jezik|akadski]] i [[sumerski jezik]] u [[Akadsko carstvo]] (2334. p.n.e. - 2154. p.n.e.). Nakon nestanka Asirskog carstva, Asirija je postala geopolitičko područje na kojem su od sredine 2. stoljeća p.n.e. do kraja 3. stoljeća nastala mala nezavisna asirska kraljevstva [[Ašur]], [[Adijabena]], [[Osroena]], [[Duhok|Betnuhadra]] i [[Hatra]]. Teritorija Asirije je bila pod kontrolom [[Medijsko carstvo|Medijskog carstva]] (678. p.n.e. - 549. p.n.e.), [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidskog carstva]] (550. p.n.e. - 330. p.n.e.), [[Antička Makedonija|Makedonskog carstva]] (330. p.n.e. - 312. p.n.e.), [[Seleučko carstvo|Seleučkog carstva]] (312. p.n.e. - 63. p.n.e.), [[Partsko carstvo|Partskog carstva]] (247. p.n.e. - 224.), [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]] (63. p.n.e. - 118.) i [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog carstva]] (224. - 651.). [[Širenje Islama|Islamskim osvajanjem]] sredinom 7. stoljeća konačno je stvorena jedinstvena država [[Sirija]] u kojoj su ostaci [[Asirci|asirskog naroda]] (sirijski hrišćani) postepeno postali etnička, jezička, kulturna i vjerska manjina.
== Historija ==
Antički pisci sačuvali su u svojim djelima niz razbacanih, često nevjerodostojnih, ali ponekad ipak bitnih podataka iz historije Asirije. Još u 9. i 8. vijeku p.n.e. pojavljuju se u grčkoj književnosti ne samo pomeni o Asiriji nego i opisi dalekih događaja iz asirske historije. Tako [[Aristotel]] saopštava da je postojao poseban ep, u kome se pričalo o razrušenju asirske prijestolnice Ninive.
Obilat materijal za proučavanje asirske historije dala su iskopavanja najvećih gradova Asirije - Ašura, Kalaha, Ninive i Dur-Šurukina, gdje su otkrivene brojne ruševine dvoraca i hramova, razni spomenici, arhitekture, predmeti svakodnevnog života, religijski spoemnici i ogroman broj natpisa.
== Geografija ==
Asirija u užem smislu riječi zauzimala je malu teritoriju duž donjeg toka rijeke [[Tigris]], teritoriju koja se protezala od donjeg toka [[Zaba (rijeka)|Zaba]] na jugu do planine [[Zagra (planina)|Zagra]] na istoku do planine [[Masios (planina)|Masios]] na sjeverozapadu. Zapadno od Asirije se širila prostrana sirijsko-mezopotamska stepa, ispresjecana u svome sjevernom dijelu brdima Singara. Na sjeveru teritorija Asirije je prelazila u jermensku visiju. Stepe i planine koje okružuju Asiriju bile su pokrivene oskudnom vegetacijom. Stanovništvo se ovdje uglavnom bavilo stočarstvom. Dolina Gornjeg Zaba pogodna je za zemljoradnju, jer ta rijeka nosi s proljeća mnogo vode, zbog topljenja planinskih snjegova.
| |||