Razlika između verzija stranice "Mustafa Kemal Atatürk"

U skladu s islamskim običajem spolne segregacije, osmanlijsko društvo obeshrabrivalo je društvenu interakciju između muškaraca i žena. Atatürk je veoma rano počeo razvijati društvene reforme kako bi riješio ovaj problem. Za proširenje ženskih prava, Atatürku je trebao novi građanski zakonik. [[Turski građanski zakonik iz 1926.|Novi Zakonik]] usvojen je 4. oktobra 1926, a uređen je po [[Švicarski građanski zakonik|švicarskom]] primjeru. Po novom Zakoniku, muškarci i žene jednako su tretirani u pitanjima poput razvoda i nasljedstva.

 

Godine 1927, otvoren je [[Državni muzej umjetnosti i kiparstva]] (turski: ''Resim ve Heykel Müzesi''). Do tada je kiparstvo rijetko prakticirano u Turskoj zbog islamske tradicije izbjegavanja idolatrije. Atatürk je vjerovao da je "kultura temelj Republike Turske".{{sfn|Atillasoy|2002|p=15}} Predislamska kultura Turaka postala je tema obimnih istraživanja. Također je podsticano izučavanje [[Historija Anadolije|anadolskih civilizacija]] ([[Frigijci|Frigijaca]], [[Lidijci|Lidijaca]], [[Sumer|Sumeraca]] i [[Hetiti|Hetita]]). Kako bi privukao pažnju javnosti, Atatürk je lično dao imena dvjema bankama po Sumercima ([[Sümerbank]]) i Hetitima ([[Etibank]]). Narodna umjetnost ruralnih područja smatrana je izvorom turske kreativnosti.

 

U ranom periodu Atatürkove vladavine, u Turskoj se koristio [[Osmanlijski turski jezik|osmanlijski jezik]] pisan [[Arapsko pismo|arapskim pismom]] i sa velikim brojem riječi [[Arapski jezik|arapskog]] i [[Perzijski jezik|perzijskog]] porijekla. Svega oko 10% stanovništva bilo je pismeno. Osim toga, prema Deweyju, otprilike tri godine su bile potrebne da se turski jezik nauči pisati i čitati na arapskom pismu. U proljeće 1928, Atatürk se u Ankari susreo s nekoliko lingvista i profesora kako bi obznanio svoj plan da se izradi novo tursko pismo bazirano na [[Latinica|latinici]]. S obzirom da se novo pismo moglo naučiti za svega nekoliko mjeseci, smatrano je i rješenjem za nepismenost.<ref>{{cite web |url=http://www.columbia.edu/~sss31/Turkiye/ata/hayati.html |title=Mustafa Kemal Atatürk |publisher=Columbia University in the City of New York}}</ref> Eksperti su smatrali da će za implementaciju novog pisma trebati između tri i pet godina.

 

Stvaranje novog pisma, na Atatürkovu inicijativu, povjereno je Jezičkoj komisiji (turski: ''Dil Encümeni''). Dana 1. novembra 1928, službeno je usvojeno novo, a ukinuto arapsko pismo. Atatürk je lično obilazio seoska područja kako bi narod podučio novom pismu. Nakon energetične kampanje, pismenost se povećala sa 10,6% 1927. na 22,4% 1940.{{sfn|Landau|1984|p=190}} Uz promjenu pisma, organiziran je i niz kongresa o naučnim, obrazovnim, historijskim, ekonomskim, umjetničkim i jezičkim pitanjima.<ref>Kayadibi, Fahri (2006). "Atatürk Döneminde Eğitim ve Bilim Alanında Gelişmeler". ''İstanbul Üniversitesi İlahiyat Fakültesi Dergisi'' (13).</ref> Biblioteke su otvarane sistematično. Za udaljena područja formirane su mobilne biblioteke. Reforma je podržana jačanjem privatnog izdavaštva donošenjem novog zakona o autorskim pravima.

 

== Napomene ==