Razlika između verzija stranice "Musalla"

'''Musalla''' predstavlja prostrano mjesto opasano zidom sa [[mihrab]]om, gdje postoji i uzdignuto mjesto za [[hatib]]a i gdje se održava posebanposebna vrsta [[salatnamaz]] (molitva)a. Obično se radi o [[bajram namazu-namaz]]u ili namazu za kišu. Musalla predstavlja jedan od 4 osnovna tipa prostora za obavljanje namaza u [[islam]]u.

Musalle su građene na mjestima na kojima je, po tradiciji, obavljen prvi [[namaz]] po zauzeću grada (primjer [[musallaFatihova (Sanski Most)Musalla|musalla u Sanskom Mostu]]), u vrijeme osvajačkih pohoda osmanlijskih sultana, naročito Mehmeda II i Sulejmana Veličanstvenog. Sredstva za održavanje musalla obezbjeđivali su [[vakufivakuf]]i, odnosno [[vakif]]i, o čemu je ostalo zapisano nekoliko [[vakufnama]], kao za musalle u [[Konjic]]u, [[Prizren]]u i Janjini (Grčka). Pored ovih vakufskih, postojale su i državne musalle koje su nastajale sredstvima građana, a država je preuzimala na sebe njihovo održavanje. Najbolji primjer državne musalle vezan je za Banjaluku i [[Musala (Banja Luka)|musallu u Gornjem Šeheru]] (srušena 1957), uz samu obalu [[Vrbas]]a, na prostoru koji je imao tople izvore, javne banje i [[havuz]]e sa toplom vodom, po čemu je cijela mahala dobila ime Ilidža.

Musalla je prostor ograđen zidom visine 1,5-2 m na kojima su se obično nalazile četiri kapije sa portalima koji su mogli da budu skromni, ali i nerijetko vrlo bogato ukrašavani. [[Mihrab]] i [[minber]], koji su mogli da budu skromni ili raskošni, bili su pokriveni manjom [[kupola|kupolom]] koja se oslanjala na drvene [[stub]]ove. Najveća vrijednost musalla je u njihovom položaju u prostoru. Posebno je važno njihovo hortikulturno rješenje, odnosno bogatstvo i raspored biljnih vrsta. [[Evlija ĆelebiČelebija]] opisuje namazgah u Elbasanu kao travnjak okružen sa 57 čempresa.

* [[Musala (Banja Luka)|Musalla u Banja Luci]]

* [[Fatihova Musalla|Musalla u (SanskiSanskom Most)Mostu]]