Razlika između izmjena na stranici "Red (biologija)"

Dodano 35 bajtova ,  prije 5 mjeseci
nema sažetka izmjene
'''Red''' ({{lat|ordo}}) u [[Biologija|biološkoj]] [[Naučna klasifikacija|naučnoj klasifikaciji]] predstavlja [[taksonomija|taksonomsku]] jedinicu koja se nalazi između [[razreda (biologija)|razreda]] i [[porodica (biologija)|porodice]]. U red se najčešće svrstava jedna ili više [[filogeneza|filogentski]] srodnih porodica. Mogući stepen srodnosti između pripadajućih porodica, najpouzdanije se procjenjuje na osnovu stepena podudarnosti bioloških [[makromolekula]] (uglavnom [[DNK]], [[RNK]] i [[protein]]a), tj. metodima [[genomika|genomike]] i [[filogenetika|filogenetke]].<ref name="Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref>
 
U [[biološka klasifikacija|biološkoj klasifikaciji]], '''red'''' ([[latinski|lat.]] ''ordo'') je
#[[taksonomska rang]] koji se koristi u klasifikaciji organizama i prepoznat po nomenklaturnim kodovima. Ostali poznati rangovi su [[život]], [[domen (biologija)|domen]], [[carstvo (biologija) |carstvo]], [[koljeno (biologija)|koljeno]], [[razred (biologija)|razred]] , [[porodica (biologija)|porodica]], [[rod (biologija)|rod]] i [[vrsta]], s redoslijedom uklapanja između razreda i porodice. Odmah iznad reda može se dodati neposredno viši rang, '''nadred'', dok '''podred''' bio niži rang.
# taksonomska jedinica, [[takson]], u tom rangu. U tom slučaju [[množina]] su redovi (latinski ''ordines'').
 
::Primer: Sve [[sova|sove]] pripadaju redu [[Strigiformes]]
 
Što znači ida li ili ne pripada svakom redu, određuje [[taksonomiijataksonomija|taksonom]], kao i da li određeni red uopće treba priznati. Često ne postoji tačan dogovor, jer različiti taksonomi zauzimaju različito stajalište. Ne postoje čvrsta pravila koja taksonomi trebaju slijediti u opisu ili priznavanju reda. Neki su taksoni prihvaćen gotovo univerzalno, dok se druge priznaju samo rijetko.<ref>{{cite book | last1=Tobin | first1=Allan J. |last2=Dusheck | first2=Jennie | title=Asking About Life | year=2005 | publisher=Cengage Learning | place=Boston | isbn=978-0-030-27044-4 | pp=403–408 | url=https://books.google.co.uk/books?id=cjgdW4SjoJcC}}</ref>
 
Za neke grupe organizama koriste se konzistentni sufiksi koji označavaju da je rang red. Latinski [[sufiks]] ''-(i)formes'' što znači 'koji ima oblik' upotrebljava se kao [[naučno ime]] redova [[ptice]] i [[ribe]], ali ne za one s [[sisar]]ima i [[beskičmenjaci]]ma. Sufiks '''-ales'' odnosi se na naziv reda biljaka, gljiva i algi.<ref>{{harv|McNeill et al. 2012|Article 17.1|ref= McNeill}}</ref> TheIme namereda ofobično anse orderpiše isvelikim usuallypočetnim written with a capital letterslovom. <ref>{{https://www.btb.termiumplus.gc.ca/tpv2guides/guides/wrtps/index-eng.html?lang=eng&lettr=indx_catlog_c&page=9sjs7LoC_fRo.html}}.</ref>
 
==Hijerarhija rangova==
===Zoologija===
Za neke [[kladus]]e koje obuhvata [[MeđunarodnMeđunarodni kodeks zoološke nomenklature]], ponekad se koriste i brojne dodatne klasifikacije, iako nisu sve od njih zvanično priznate.
{| class="wikitable sortable"
|+
|-
! Ime!! Značenje [[prefiks]]a !! 1. primjerPrimjer!! 2. Primjer
|-
| Magnored || [[Latinski|lat.]] ''magnus'' = velik, golem, važan || [[Boreoeutheria]] ||
|}
 
U svojoj klasifikaciji sisara iz 1997. Godine, McKenna i Bell koristili su dva dodatna nivoa između nadreda i reda: "''grandorder"'' i "''mirorder''.<ref name="McKennaBell1997">{{Citation |last=McKenna |first=M.C. |last2=Bell |first2=S.G. |year=1997 |title=Classification of Mammals |publication-place=New York |publisher=Columbia University Press |isbn=978-0-231-11013-6 |lastauthoramp=yes }}</ref> Michael Novacek (1986) umetnuo ih je u isti položaj. [[Michael Benton]] (2005) umjesto toga ih je ubacio između nadreda i magnoreda.<ref name="MichaelJBenton2005_VPalaentology_3rd">{{cite book | last=Benton | first=Michael J. | year=2005 | title=Vertebrate Palaeontology | edition=3rd | place=Oxford | publisher=Blackwell Publishing | ISBN=978-0-63205-637-8}}</ref> ThisOvaj positionpoložaj wasusvojen adoptedje byi u ''Systema Naturae'' 2000 andi others<!--ostalim example:izvorima <ref>http://taxonomicon.taxonomy.nl/TaxonTree.aspx?id=67730 (Hexaprotodon liberiensis); example https://en.wikipedia.org/wiki/Taxonomic_rank --</ref>.
 
===Botanika===
U botanici su rangovi podrazred i podred sekundarni rangovi koji su predefinirani kao iznad i ispod ranga reda.<ref name=botarticle4>{{harv|McNeill et al. 2012|Article 4|ref= McNeill}}</ref> AnyBilo numberkoji ofbroj furtherdaljnjih ranksrangova canmože bese usedkoristiti asako longsu asjasno they are clearly defineddefinirani.<ref name=botarticle4/>
 
Nadred (superorder) obično se koristi kao rang sa završetkom –''anae'', što je pokrenuto publikacijama Armena Takhtajana, od 1966. godine nadalje.<ref>{{citation |authors=Naik, V.N. |year=1984 |title=Taxonomy of Angiosperms |publisher=Tata McGraw-Hill |isbn=9780074517888 |url=https://books.google.ca/books?id=GanmtXAyU0gC |page=111}}</ref>
 
 
===Botanika===
[[Datoteka:Linnaeus1758-title-page.jpg|thumb|right|Naslovna stranica izdanja Linnaeusovog ''Systema Naturæ'', 1758.<ref name=Linn1758>{{cite book |last=Linnaeus |first=Carolus |title=Systema naturae per regna tria naturae :secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis |publisher=Laurentius Salvius |location=Stockholm |year=1758 |url=https://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/542 |language=Latin |edition=[[10th edition of Systema Naturae|10th]]}}</ref>]]
Za biljke, Linnaeusovi redovi u ''Systema Naturae'' i ''Species Plantarum'' bili strogo vještački, uvedeni kako bi podijelili vještačke [[Razred (biologija) |razreda]] na razumljivije manje grupe. Kada se riječ "ordo" prvi put dosljedno koristila za prirodne jedinice biljaka, u 19. stoljeću djela poput Candolleovog sistema Prodromus "de Candolle i" "[[Bentham-Hookerov sistem|Genera Plantarum]] ' Benthama i Hookera, značilo je [[takson]]e koji su sada stekli porodicu (vidi '' [[ordo naturalis]]'' (prirodni rod).
 
U francuskim botaničkim publikacijama, od ''Familles naturelles des plantes'' (1763.) i sve do kraja 19. stoljeća, od [[Michel Adanson|Michela Adansona]], pa do kraja 19. stoljeća, reč ''famille'' ([[plural]]: ''familles'') korišten je kao francuski ekvivalent za ovaj latinski ''ordo''. Ova ekvivalencija bila je izričito navedena u [[Alphonse Louis Pierre Pyrame de Candolle | Alphonse De Candolleovom]] djelu ''Lois de la nomenclature botanique'' (1868), preteča trenutnodanas korištenog [[ICMNMeđunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka|MeđunarodnogMeđunanarodnog kodeksa nomenklature algi, gljiva i biljaka]] ''.
 
U prvim međunarodnim „Pravilima“ botaničke nomenklature Međunarodnog botaničkog kongresa iz 1905., riječ porodica (''familia'') dodeljena je rangu koji je označio francuski termin ''famille'', dok je red (''ordo'') bio rezerviran za viši rang, za ono što su u 19. stoljeću često nazivali ''kohorta''.<ref>{{cite book |author=Briquet, J. |year=1912 |title=Règles internationales de la nomenclature botanique adoptées par le congrès international de botanique de Vienne 1905, deuxième edition mise au point d'après les décisions du congrès international de botanique de Bruxelles 1910; International rules of botanical nomenclature adopted by the International Botanical Congresses of Vienna 1905 and Brussels 1910; Internationale Regeln der botanischen Nomenclatur angenommen von den Internationalen Botanischen Kongressen zu Wien 1905 und Brüssel 1910 |publisher=Gustav Fischer |location=Jena |url=https://archive.org/details/rglesinternati00inteuoft}} Page 1.</ref> (plural ''cohortes'').
 
=== Virusologija ===
U [[virusologija|virusologiji]], [[Međunarodni komitet za taksonomiju virusa]], [[klasifikacija virusa]] uključuje petnaest taksona: realm, podrealm, cervstvo, potcarstvo, koljeno, potkoljeno, razred, podrazred, red, podred, porodica, potporodica, rod, podred i vrsta, koje treba primenjivati za viruse, viroide i satelitske nukleinske kiseline.<ref name=ICTV_2018>{{Cite web|url=https://talk.ictvonline.org/information/w/ictv-information/383/ictv-code|title=ICTV Code. Section 3.IV, § 3.23; section 3.V, §§ 3.27-3.28..|date=October 2018|accessdate=November 28, 2018|publisher=[[International Committee on Taxonomy of Viruses]]}}</ref> There are currently fourteen viral orders, each ending in the suffix ''-virales''.<ref>{{Cite web|url=https://talk.ictvonline.org/taxonomy/|title=ICTV Taxonomy|first=|last=|date=2018|accessdate=Nov 8, 2019|publisher=[[International Committee on Taxonomy of Viruses]]}}</ref>
 
== Također pogledajte ==
3.096

izmjena