Razlika između izmjena na stranici "Gottfried Wilhelm Leibniz"

nema sažetka izmjene
(Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0)
| značajni_radovi =
}}
'''Gottfried Willhelm Leibniz''' (''Gotfrid1. Vilhelmjuli Lajbnic'', [[1646]]. - [[14. novembar 1716]].) bio je [[Njemačka|ugledni njemački]] [[Matematika|matematičarpolimat]] i jedan od najvažnijih logičara, naučnikmatematičara i filozofa [[FilozofijaProsvjetiteljstvo|filozofprosvjetiteljstva]].<ref>{{Cite web|title = Gottfried Wilhelm Leibniz {{!}} German philosopher and mathematician|url = http://www.britannica.com/biography/Gottfried-Wilhelm-Leibniz|website = Encyclopedia Britannica|accessdate = 2016-01-09}}</ref> UKao matematicipredstavnik mu[[Racionalizam|racionalizma]], senjegovo pripisujenajistaknutije (zajednodostignuće saje bilo osmišljavanje ideja [[IsaacInfinitezimalni Newtonračun|Newtonom]]) otkriće diferencijalnog računa]]; vjeruje se da je došao do otkrića 11. novembra 1675. godine. OnTokom je20. konstruisaostoljeća prvinjegovi [[mehaničkiZakon računarkontinuiteta|zakoni kontinuiteta]] kojii je[[Transcendentalni mogaozakon množitihomogenosti|transcendentalne ihomogenosti]] dijeliti.su Međutim,pronašli modelmatematičku njegoveprimjenu mašinepomoću [[Nestandardna analiza|nestandardne analize]], čime je izgubljen.postao Njemujedan seod pripisujenajplodonosnijih iizumitelja otkrićena modernepolju forme[[Mehanički binarnogkalkulator|mehaničkih brojčanogkalkulatora]]. sistema,Dok kojije seradio danasna koristi[[Paskalina|Paskalini]], uizumio kompjuterima.je Bio[[Leibnizov kotač]] koji je osnivačpoboljšao sistem [[BerlinBinarni numerički sistem|binarnog broja]]ske akademijekoji je temelj svih digitalnih računara.
 
U filozofiji je Leibniz najpoznatiji po zaključku da je [[svemir]], u ograničenom smislu, nešto najbolje što je Bog mogao stvoriti. On je bio, zajedno sa [[René Descartes|Renéom Descartesom]] i [[Baruch Spinoza|Baruchom Spinozom]], veliki zagovornik racionalizma. Dao je veliki doprinos [[Fizika|fizici]] i tehnologiji predvidjevši pojmove koji su se kasnije pojavili u filozofiji, [[Teorija vjerovatnoće|teoriji vjerovatnoće]], [[Biologija|biologiji]], [[Medicina|medicini]], [[Geologija|geologiji]], [[Psihologija|psihologiji]], [[Lingvistika|lingvistici]] i [[Računarska nauka|računarskim naukama]]. Dok je radio kao nadzornik biblioteke Wolfenbüttel u Njemačkoj, osmislio je sistem kataloga koji su poslužili kao vodiči najvećim evropskim bibliotekama. Njegovi prilozi ovoj ogromnoj lepezi tema raspršeni su u raznim [[Akademski časopis|akademskim časopisima]], nekoliko hiljada pisama i neobjavljenih rukopisa koje je pisao na [[Latinski jezik|latinskom]], [[Francuski jezik|francuskom]], [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Engleski jezik|engleskom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]] i [[Holandski jezik|holandskom]] jeziku.
Tvrdio je da je čitav svijet građen od duhovnih [[atom]]a: ''monada''. Svaka ''monada'' je svijet u malom, a u njoj se sukobljavaju sile, pa odatle potiče svaka aktivnost i težnja usavršavanju. Njegovo veliko djelo u kojem je opisao te duhovne atome je "Monadologija" (oko 1713. godine). Lajbnicov [[Racionalizam|racionalistički]] sistem sedamnaestog vijeka, po mnogim pogledima je najneobičniji. Pisac, filozof i [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetitelj]] [[Volter]], u svom djelu [[Kandid]], ismijao je Lajbnicovu ideju da je ovo "najbolji od svih mogućih svjetova". Leibniz je to tvrdio zato što je smatrao da je ovo najbolji i najbolje uravnoteženi svijet od svih, jer ga je stvorio savršeni Bog.
 
== Također pogledajte ==