Verzija na dan 19 januar 2020 u 21:32 uredi 87.211.3.92 (razgovor) No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 29 april 2020 u 18:52 uredi poništi AnToni (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 162.996 edits m clean up, replaced: 19 → 19 (16), . aprila → . aprila, 9]]. → 9., 20 → 20 (2), maj → maj, februar]] → februar, decembar]] → decembar, juli]] → juli (2), Sovjetskog saveza → Sovjetskog Saveza (2), 0 using AWB Novija izmjena →
Red 3: \| slika = Борис Николаевич Ельцин-1 (cropped).jpg \| redoslijed = [[Spisak predsjednika Rusije\|1. Predsjednik Rusije]] \| vrijeme_na_vlasti = [[10. juli]] [[1991.]] – [[31. decembar]] [[1999.]] \| prethodnik = - \| nasljednik = [[Vladimir Putin]] \| redoslijed2 = Predsjednik Prezidija Vrhovnog Sovjeta RSFSR \| vrijeme_na_vlasti2 = [[29. maj]] [[1990.]] – [[10. juli]] [[1991.]] \| prethodnik2 = [[Vitalij Vorotnikov]] \| nasljednik2 = [[Ruslan Hasbulatov]] (v.d.) Red 24: \| web_stranica = }} '''Boris Jeljcin''' ([[Ruski jezik\|ruski]]: Бори́с Никола́евич Е́льцин, rođen [[1. ~~februar]]a~~februara [[1931~~.]]~~, umro [[23. ~~april]]a~~aprila [[2007.]]) je bio sovjetski i ruski političar. Jeljcin je bio prvi demokratski izabran predsjednik [[Rusija\|Rusije]] u njenoj historiji.<ref name="hdg"/> == Djetinjstvo i školovanje == Rodio se u siromašnim okolnostima u selu Butka, Jekaterinburg (nekadašnji Sverdlovsk). Zbog neimaštine cijela porodica napušta selo i ide u grad, otac nalazi posao kao građevinski radnik. Jeljcin upisuje građevinarstvo 1955. na politehničkom [[univerzitet\|univerzitetu Ural Kirov]]. Nakon diplomiranja zapošljava se u preduzeću [[Jušgojstroj]] gdje vodi građevinsku administraciju. U 1956. ženi [[Anastazja Josifovna Girina\|Anastazju Josifovnu Girinu]], s kojom ima dvije kćerke. 1961. ulazi kao član [[Komunistička partija Sovjetskog ~~saveza~~Saveza\|komunističke partije Sovjetskog ~~saveza~~Saveza]]. Napušta Jušgojstroj i 1963. radi u stambeno građevinskom kombinatu u Jekaterinburgu.▼ ▲Rodio se u siromašnim okolnostima u selu Butka, Jekaterinburg (nekadašnji Sverdlovsk). Zbog neimaštine cijela porodica napušta selo i ide u grad, otac nalazi posao kao građevinski radnik. Jeljcin upisuje građevinarstvo 1955. na politehničkom [[univerzitet\|univerzitetu Ural Kirov]]. Nakon diplomiranja zapošljava se u preduzeću [[Jušgojstroj]] gdje vodi građevinsku administraciju. U 1956. ženi [[Anastazja Josifovna Girina\|Anastazju Josifovnu Girinu]], s kojom ima dvije kćerke. 1961. ulazi kao član [[Komunistička partija Sovjetskog saveza\|komunističke partije Sovjetskog saveza]]. Napušta Jušgojstroj i 1963. radi u stambeno građevinskom kombinatu u Jekaterinburgu. <ref name="hdg">[http://www.hdg.de/lemo/html/biografien/JelzinBoris/index.html Biografija na stranici njemačke fondacije Haus der Geschichte] učitano 06.04.2014 {{Simboli jezika\|de\|njemački}}</ref> Line 36 ⟶ 35: === Prvi konflikt s Gorbačovom === Na 27. sjednici Komunističke partije Jeljcin drži govor gdje kritikuje Gorbačovov način upravljanja tražeći radikalniju i bezkompromisnu obnovu centralnog aparata. [[11. novembar\|11. novembra]] [[1987.]] Jelcin daje ostavku zbog "grubih nedostaka vođenja". Dana 18. februara 1988. izabran je kao kandidat politbiroa. Dobija mjesto Prvog zamjenika predsjedavajućeg građevinskog komiteta. U maju iste godine daje intervju [[BBC\|BBC-u]] gdje traži ostavku Jegora K. Ligašova, člana politbiroa, nazivajući ga ''kočnicom'' za reforme. 25. marta 1989. Jeljcin dobija 89 posto glasova u prvom biračkom okrugu ([[Moskva]]). Postaje u maju iste godine član Sovjetskog nadvrha i vodi u parlamentu komitet za građevinstvo i arhitekturu. Napada opet Gorbačova kritikujući da ima previše ovlaštenja. 12 jula na 28. sjednici komunističke partije najavljuje izlazak iz nje. Donosi odluku ukidanja svih privilegija za vodeće kadrove. U Njemačkoj se objavljuju njegove bilješke. <ref name="hdg"/> === Prvi direktni mandat za predsjednika Rusije === [[12. juni\|12. juna]] [[1991.]] Jeljcin postaje prvi direktno izabrani predsjednik republike [[Rusija\|Rusije]].Protivnici reformi pokušavaju ~~[[19. august\|~~19. augusta]] [[1991.]] vojni udar u svrhu uklanjanja Mihaela Gorbačova, no otpor sovjetskog naroda i Jeljcinova podrška to onemogućavaju. Nakon ovog događaja Jeljcin postaje još popularniji.<ref name="hdg"/> === Raspad SSSR-a === 8. decembra 1991. Rusija, [[Ukrajina]] i [[Bjelorusija]] potpisuju sporazum o osnivanju Saveza nezavisnih država, par dana kasnije pristupa još osam bivših sovjetskih republika. [[17. decembar\|17 decembra]] [[1991.]] Boris Jeljcin i Mihail Gorbačov zvanično ukidaju [[Savez sovjetskih socijalističkih republika\|SSSR]]. ~~[[25. decembar\|~~25. decembra]] [[1991.]] Gorbačov daje ostavku i predaje Jeljcinu, kao predsjedniku Rusije, komandu nad strateškim nuklearnom arsenalom. [[Evropska zajednica za atomsku energiju\|Evropska Zajednica]] i [[USA\|SAD]] priznaju Rusiju kao pravnog nasljednika SSSR-a.<ref name="hdg"/> === Ruska federacija === 1. maja 1992. u Moskvi demonstrira oko 50.000 [[Nacionalizam\|nacionalista]] i [[Komunizam\|komunista]] protiv Jeljcinovih reformi. ~~[[24. juni\|~~24 juna]] [[1992.]] Jeljcin i predsjednik [[Georgija\|Georgije]] [[Eduard Ševarnadze]] potpisuju prekid vatre. Sukobi u Georgiji su nastali zbog pokušaja [[Južna Osetija\|Južne Osetije]] da se otcijepi i pridruži Rusiji. Jeljcin i američki predsjednik [[George Bush]] ~~[[3. januar\|~~3. januara]] [[1993.]] potpisuju [[START (vojska)\|START]] II (eng. ''Strategic Arms Reduction Talks'') sporazum za smanjivanje broja [[Nuklearno oružje\|nuklearnih bojnih glava]]. ~~[[23. oktobar\|~~23. oktobra]] [[1995.]] [[Bill Clinton]] i Boris Jeljcin potpisuju sporazum o učešću ruske vojske u [[Rat u Bosni i Hercegovini\|sastavu UN-snaga u BiH]]. ~~[[7. decembar\|~~7. decembra]] [[1998.]] Jeljcin posreduje u pregovorima s [[Slobodan Milošević\|Slobodanom Miloševićem]] odbijajući prisustvo [[NATO\|NATO-a]] na [[Kosovo\|Kosovu]] i sankcija protiv [[Srbija\|Srbije]].<ref name="hdg"/> === Uspon Vladimira Putina === 9. augusta 1999. Jeljcin predlaže [[Vladimir Putin\|Vladimira Putina]], dotadašnjeg šefa [[FSB (obavještajna služba)\|FSB]]-a, za šefa vlade. ~~[[16. august\|~~16. augusta]] [[1999~~.\|1999]]~~. Putin postaje predsjednik ruskog parlamenta ([[Ruski parlament DUMA\|DUMA]]). Nakon oboljenja od [[bronhitis~~\|bronhitisa~~]]a i sve rjeđih javnih nastupa Jeljcin predlaže Putina za nasljednika.<ref name="hdg"/> == Nagrade == Line 55 ⟶ 54: == Smrt == Boris Jeljcin umire ~~[[23. april\|~~23 aprila]] [[2007.]] u Moskvi od insuficijencije srca.<ref name="hdg"/> == Također pogledajte == Line 66 ⟶ 65: {{Commonscat\|Boris Yeltsin}} [[Kategorija:Rođeni 1931.]] [[Kategorija:Umrli 2007.]]

Razlika između verzija stranice "Boris Jeljcin"