Razlika između verzija stranice "Henrik I, kralj Njemačke"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
 
Red 9:
| Vladavina1 = 30. novembar 912. - 2. juli 936.
| Prethodnik1 = [[Oton I, vojvoda Saksonije|Oton I]]
| Nasljednik1 = [[Oton I, car Svetog rimskog carstva|Oton III]]
| Datum rođenja = 876.
| Datum smrti = 2. juli 936.
| Mjesto smrti = [[Memleben]], [[Istočna Franačka]]
| Mjesto sahrane = [[ManastirKvedlinburška Kvedlinburgopatija]]
| Supružnik = [[Matilda Ringelheim]]
| Djeca = [[Hedviga Saksonska]]<br>[[Oton I, car Svetog rimskog carstva]]<br>[[Gerberga Saksonska]]<br>[[Henrik I, vojvoda Bavarske]]
Red 21:
}}
 
'''Henrik I Ptičar''' ([[Njemački jezik|njemački]]: Heinrich I Finkler; 876. - 2. juli 936.) je bio [[vojvoda Saksonije]] (912. - 936.) i izabrani [[Spisak njemačkih kraljeva i careva Svetog rimskog carstva|kralj Istočne Franačke]] (919. - 936.). Kao osnivač [[Otonska dinastija|Otonske dinastije]], smatra se prvim kraljem srednjevjekovne njemačke države koja se dotad zvala [[Istočna Franačka]]. StvorioKao jevojvoda uspješnupokrenuo njemačkuje vojsku,[[Ustanak|pobunu]] kojaprotiv jeistočnofranačkog zaustavilakralja [[MađariKonrad I, kralj Njemačke|MađareKonrada I]] zbog prava na jugu,posjede u [[NormaniVojvodstvo Tiringija|Normanevojvodstvu Tiringija]]. naPomirili su se 915. godine kada ga Konrad I preporučuje za sljedećeg kralja, smatrajući vojvodu jedinim koji može održati kraljevstvo koje se suočavalo sa unutrašnjom sjeverupobunom i vanjskim [[Slaveni|Slavene]]Ugarska invazija na istokuEuropu|mađarskim napadima]].
 
Nakon dolaska na prijestolje 919. godine porazio je buntovne vojvode [[Arnulf, vojvoda Bavarske|Bavarske]] i [[Burhard II, vojvoda Švabije|Švabije]]. Za razliku od svojih karolinških prethodnika, Henrik nije težio stvaranju centralizirane monarhije. Izgradio je opsežni sistem [[Tvrđava|utvrđenja]] i pokretne konjice širom Njemačke kako bi neutralizirao ugarsku prijetnju. Pobjedom u [[Bitka kod Merseburga|bici kod Merseburga]] 933. godine okončao je ugarske napade proširivši teritoriju na istoku. Odlučujućom pobjedom nad Slavenima u [[Bitka kod Lenzena|bici kod Lenzena]] 929. godine prisilio je češkog vojvodu [[Vjenceslav I, vojvoda Češke|Vjenceslava I]] na predaju. Njegovu hegemoniju sjeverno od Alpa priznali su zapadnofranački kralj [[Rudolf, kralj Zapadne Franačke|Rudolf]] i burgundski kralj [[Rudolf II, kralj Burgundije|Rudolf II]] čime su postali saveznici. Henrik I je planirao ekspediciju u Rim gdje bi bio okrunjen za cara, ali je to osujećeno njegovom smrću. Nakon spriječavanja kolapsa kraljevske vlasti, ostavio je mnogo snažnije kraljevstvo svom nasljedniku [[Oton I, car Svetog Rimskog Carstva|Otonu I]]. Pokopan je u [[Kvedlinburška opatija|Kvedlinburškoj opatiji]] koju je u njegovu čast izgradila supruga [[Matilda Ringelhaim|Matilda]].
 
{{Carevi Svetog rimskog carstva}}
[[Kategorija:Carevi Svetog Rimskog Carstva]]