Verzija na dan 18 mart 2007 u 01:02 uredi EmxBot (razgovor \| doprinosi) 108.013 edits m Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse ← Starija izmjena		Verzija na dan 1 april 2007 u 12:36 uredi poništi EmxBot (razgovor \| doprinosi) 108.013 edits m Bot: automatska zamjena teksta (-kemijski +hemijski) Novija izmjena →
Red 6: Međutim, unatoč tome što su tokom trudnoće prisutni svi hormoni potrebni za laktaciju, a mliječne žlijezde potpuno razvijene, u trudnoći ne dolazi do laktacije. Razlog za to su visoke koncentracije hormona [[estrogen\|estrogena]] i [[progesteron\|progesterona]], koji sprječavaju učinak [[prolaktin\|prolaktina]] na žljezdano tkivo dojke. Prolaktin je polipeptidni hormon kojeg luči hipofiza i koji sudjeluje u nizu ~~biokemijskih~~biohemijskih događanja u trudnoći,a takođe je najvažniji hormon za biosintezu mlijeka. On omogućava sintezu primarnog proteina - kazeina, neophodnog za produkciju mlijeka . Maksimalna vrijednost prolaktina u organizmu je u trudnoći,a iznosi oko 6000 ng/ml. Izlaskom [[placenta\|placente]] dolazi do naglog sniženja koncentracije estrogena i progesterona te počinje neometano laktogeno djelovanje prolaktina. Laktacija počinje dva do tri dana nakon poroda. Ako žena ne doji, traje najmanje sedam dana, a nivo prolaktina u tom slučaju pada na normalu za oko dvije do tri sedmice. Prolaktin na kraju trudnoće ima gotovo deset puta veću koncentaciju nego prije same trudnoće. Ipak, pored prolaktina, za laktaciju su neophodni i drugi hormoni, kao što su inzulin, progesteron, estrogeni kortizol. Humani placentarni laktogen takođe ima laktogeno djelovanje.

Razlika između verzija stranice "Dojenje"