Verzija na dan 9 mart 2020 u 14:13 uredi Semso98 (razgovor \| doprinosi) Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 41.796 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 5 april 2020 u 13:29 uredi poništi AnToni (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 162.833 edits m clean up, replaced: , → , using AWB Novija izmjena →
Red 15: }} '''Kupus''' [[latinski jezik\|lat]] ''Brassica oleracea'', razvio se iz divljeg kupusa (''Brassica oleracea L.'') koji raste na kamenitim obalama [[Evropa\|Evrope]], od [[Sredozemlje\|Sredozemne obale]] do [[Irska\|Irske]] i još od predhistorijskog doba su ga prastanovnici evropskog obalnog područja upotrebljavali u svojoj prehrani. Stalnom selekcijom, kroz dugo vremensko razdoblje, nastalo je iz divljeg kupusa današnjih veći broj kulturnih biljaka. Veliki ugled je kupus uživao kod [[Rimljani\|Rimljana]] koji su ga nazivali ''brassica'', a [[Katon Stariji]] je kupus hvalio kao najbolje [[povrće]] u jednom od svojih djela ''De agricultura'' i dao je čitav niz kuharskih i medicinskih uputa. Već u [[4. vijek~~\|4. vijeku~~]]u p. n. e. [[Teofrast]] ([[Aristotel]]ov učenik) razlikuje tri vrste kupusa. '''[[Raštika]]''', crno zelje ili crno zeli ([[latinski jezik\|lat]]. ''Brassica oleracea var. acephala'') je autohtona povrtna vrsta koja se uzgaja u domaćinstvima na ostrvima i širem [[Obala\|obalnom]] području [[Istok\|istočne]] strane [[Jadransko more\|Jadranskog mora]] od [[Istra\|Istre]] do [[Crna Gora\|Crnogorskog]] primorja.<ref>hrcak.srce.hr/file/26242 /Z. Matotan, stručni rad, Očuvanje i zaštita starih domaćih sorti povrća, Podravka d.d. Koprivnica</ref> Red 27: U početku se konzervisanje kupusa radilo na rimski način, tako što bi se glavice kupusa posipale [[sol]]ju, prelile [[ocat\|octom]] i spremale u glinene posude, ali tek je [[Slaveni\|slavenski]] način kiseljenja kupusa našao na opću primjenu. Za ispravno kiseljenje kupusa moraju se u rezanom i zasoljenom kupusu razviti [[bakterije]] [[Mliječna kiselina\|mliječne kiseline]] i [[kvasne gljivice]], koje potiskuju gljivice [[buđ]]i i [[bakterije]] maslačne kiseline. Kiseli kupus sadrži značajne količine [[vitamin C\|vitamina C]] , pa otklanja bolesti koje su povezane nedostatkom tog vitamina. Tako je [[James Cook]] na svoje putovanje uzeo 60 bačvi kiselog kupusa prema savjetu njemačkog prirodnjaka [[Georg Forster\|Georga Forstera]] i nije izgubio niti jednog člana posade zbog [[skorbut]]a, što je nekad desetkovalo posade brodova na dugim putovanjima (poput posade [[Vasco da Gama\|Vasco da Game]] na plovidbi oko [[Rt Dobre Nade\|Rta Dobre Nade]]). <gallery perrow=3> Red 48: [[Kategorija:Brassicales]] [[Kategorija: Povrće]]

Razlika između verzija stranice "Kupus"