|
'''Hamza Humo''' je rođen [[30. decembar|30. decembra]] [[1895]]. godine u [[Mostar]]u gdje je pohađao [[mekteb]], osnovnu školu i gimnaziju. [[1914]]. godine, nakon [[Sarajevski atentat|Sarajevskog atentata]], biva uhapšen a zatim interniran u [[Mađarska|Mađarsku]] (Komarovo), a [[1915]]. je mobiliziran u austrijsku vojsku. Do kraja rata je služio kao pisar i tumač u bolnici u [[Beč]]u. Nakon rata vraća se u [[Mostar]] i maturira, a potom odlazi na studij historije umjetnosti u [[Zagreb]], potom u [[Beč]] i konačno u [[Beograd]].
Hamza Humo je rođen 30. decembra 1895. godine u Mostaru. Iz ugledne porodice iz koje je bio i alhamijado pisac Omer ef. Humo. U Mostaru je pohađao mekteb, osnovnu školu i gimnaziju. Nakon [[Sarajevski atentat|Sarajevskog atentata]] (1914.), koji ga zatiče kao đaka mostarske gimnazije, je uhapšen zatim interniran u Mađarsku (Komarovo), a 1915. je mobiliziran u austrijsku vojsku. Do kraja rata je služio kao tumač i pisar u bolnici u Beču. Nakon rata vraća se u Mostar i maturira, a potom odlazi na studije historije umjetnosti u Zagreb, potom Beč i Beograd. U Zagrebu se druži s mladim pjesnicima [[Antun Branko Šimić|Antunom Brankom Šimićem]], Ulderikom Donadinijem i zemljakom Nikom Milićevićem i sam oduševljen ekspresionističkim pokretom. [[1919.]] javlja se prvim književnim ostvarenjem, zbirkom pjesama "Nutarnji život".<ref>http://www.historija.ba/d/305-roden-hamza-humo</ref> Pet godina kasnije, Humo objavljuje zbirku ''Grad rima i ritmova'', kojom se odmiče od školski naučene poetike sablasnog ekspresionizma i primiče čulnom ''misteriju prirodnog opstojanja. U proznim je djelima s naglašenim lirizmom opisao raslojavanje bošnjačkog svijeta u rodnome hercegovačkom okolišu, utkivajući folklorne i slavensko-bogumilske mitove u svoje pripovijetke: Pod žrvnjem vremena (1928), Pripovijetke (1932), Ljubav na periferiji (1936), Hadžijin mač (1955) i dr. te u romane Grozdanin kikot (1927), Zgrada na ruševinama (1939) i Adam Čabrić (1947).''<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26677|title=Humo, Hamza {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|accessdate=2020-02-18}}</ref>
Za razliku od Bašagića i Đikića, koji su uglavnom ponavljali formalno-stilske obrasce sevdalinke i balade u tonovima lirske usmene tradicije, Humo se oslobađa vezanog stiha, a pored očaranosti usmenom tradicijom, zbirkom ''Sa ploča istočnih'' ne odriče se ni vrijednosti koje je gajila poezija Bošnjaka na orijentalnim jezicima.<ref>{{Cite web|url=https://stav.ba/in-memoriam-hamza-humo/|title=In Memoriam: Hamza Humo|date=2018-01-19|website=STAV|language=bs-BA|accessdate=2020-02-18}}</ref>
Pisao je pjesme, pjesme u prozi, pripovijetke, romane, dramske tekstove, članke, prikaze i reportaže i objavljivao ih u časopisima i listovima ''Misao'' (Beograd 1920–23., 1925–26., 1931–32.), ''Beogradski dnevnik'' (1922.), ''Budućnost'' (1922–23.), ''Narod'' (1922–25.), ''Novosti'' (Beograd 1922–23., 1929.), ''Srpski književni glasnik'' (Beograd 1922., 1925., 1927., 1936.), ''Književni pregled'' (1923.), ''Tribuna'' (Beograd 1923.), ''Zabavnik'' (1923–24.), ''Gajret'' (1924–30., 1932–35., 1937–38., 1940.), ''Ilustrovani list'' (Beograd 1924.), ''Prosveta'' (Beograd 1924., 1928., 1932–33., 1939–41.), ''Belgrader Zeitung'' (1925.), ''Reč'' (Beograd 1925–26.), ''Vijenac'' (1925–27.), ''Zagreber Tagblatt'' (1925–26.), ''Letopis Matice srpske'' (Novi Sad 1926–27.), ''Morgenblatt'' (1926–27., 1930–31., 1934.), ''Naša domovina'' (Beograd 1926.), ''Reč i slika'' (Beograd 1926–27.), ''Sloboda'' (1926–27.), ''Zora'' (1926.), ''Politika'' (Beograd 1927–41.), ''Pregled'' (1927–31., 1934–35.), ''Sloga'' (1927.), ''Večernja pošta'' (1927.), ''Književni sever'' (Subotica 1928.), ''Trgovinski glasnik'' (Beograd 1928.), ''Bosanska pošta'' (1929.), ''Glas naroda'' (Beograd 1929.), ''Jugoslovenska pošta'' (1929., 1932–34.), ''Novo doba'' (1929.), ''Život i rad'' (Beograd 1929.), ''Riječ'' (1930.), ''La Yougoslavie'' (Beograd 1932.), ''Nedelja'' (Beograd 1932., 1935.), ''Pravda'' (Beograd 1933–34., 1936–37.), ''Ideje'' (Beograd 1934.), ''Štampa'' (Beograd 1934.), ''Vreme'' (Beograd 1934., 1936–37.), ''Pomorski Lloyd'' (Beograd 1935.), ''Jugoslovenske pariske novine'' (Pariz 1936.), ''Bulletin d’Informations économiques'' (Beograd 1937.), ''Jugoslavija'' (1937–39.), ''Jugoslovenska stručna štampa'' (Beograd 1937.), ''Ošišani jež'' (Beograd 1937.), ''Donauzeitung'' (Beograd 1941.).<ref>{{Cite web|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8172|title=Hrvatski biografski leksikon|website=hbl.lzmk.hr|accessdate=2020-02-18}}</ref>
U vremenu između dva svjetska rata, kada piše najplodnije i najintenzivnije, objavio je vise pjesničkih knjiga i svoje najznačajnije djelo, lirski roman [[Grozdanin Kikot]] ([[1927]].), koje će doživjeti više izdanja i biti prevedeno na mnoge jezike. Od [[1923]]. godine uređuje list [[Zabavnik]], a od 1923. do [[1931]]. urednik je časopisa [[Gajret (časopis)|Gajret]], a potom sve do rata novinar je [[Politika|Politike]]. [[Drugi svjetski rat]] provodi u [[Cim|Cimu]] kod [[Mostar]]a. Od [[1945]]. godine uređuje bošnjački list [[Novo doba]], potom je urednik [[Radio Sarajevo|Radio Sarajeva]] i direktor [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničke galerije]]. Po motivima romana [[Adem Čabrić]] snimljena je televizijska serija pod nazivom [[Kože]].
== Grozdanin kikot ==
[[Grozdanin kikot]] (1927.) najznačajnije je Humino djelo. To je roman (pjesma, poema, skaska...) ili čak zapis o starosjedilačkom idealu prošlosti u kome je Humo pokušao da spoji i sažme idejni fantazmagorični impuls nastalim na impresivnoj unutarnjoj osnovi sa materijalističkim, tjelesnim porivom i doživljajem jasnog dodira života i prirode.
Glavni lik romana je Ozren. Na početku ljeta se vraća u selo gdje upoznava milu i surovu stranu života. Radnja je ispretletana između Ozrena, Grlice i Ivanke te Grozdana i Grozdane. Za Ozrena Grlica predstavlja pravu, istinsku ljubav dok mu je Ivanka samo predmet zadovoljstva i avanture. Grozdana i Grozdan su ljubavnici koji su živjeli u tom selu u vijeku prije Ozrena. Roman nema posebno složenu radnju. U prvom dijelu romana opisuje se pejzaž sela, u drugom dijelu se opisuje život u selu uz pejzaž. Na kraju romana Ozren se vraća tužan u grad. Svrzimantija se ubija a Grlica skače sa litice.<ref>http://www.lektire.me/prepricano/hamza-humo-grozdanin-kikot_632</ref>
|
