Razlika između verzija stranice "Ćirilo i Metodije"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 136:
== Ćirilica ==
[[Datoteka:Bascanska ploca.jpg|desno|thumb|300px|[[Baščanska ploča]] koja je urađena početkom 12. vijeka predstavlja rani primjer glagoljičkog pisma.]]
{{glavni|Glagoljica}}{{glavni|Ćirilica}}
Južnoslavenski svećenici porijeklom iz reda Ćirila i Metodija u početku su pisali glagoljicom. Međutim, jedan od Ćirilovih učenika, vjerovatno [[Kliment Ohridski]], koji je bio i pisac životopisa o Ćirilu pod nazivom ''Žitije Sv. Ćirila'', uveo je ćirilicu. Ćirilica je bila drugo slavensko pismo načinjeno prema grčkim slovima. Vrlo brzo je potisnula glagoljicu i zavladala najprije u [[Bugarska|Bugarskoj]], ali i u [[Srbija|Srbiji]], [[Rusija|Rusiji]] i dijelom u [[Bosna|Bosni]]. U Bosnu su je najvjerovatnije donijeli [[Makedonci]].▼
Glagoljska i ćirilična abeceda najstarije su poznate slavenske abecede, a stvorila su ih braća Ċirilo i Metodije i njihovi studenti za prevođenje Biblije i drugih tekstova na slavenske jezike.<ref name=BritGlago>Encyclopædia Britannica, ''Major alphabets of the world, Cyrillic and Glagolitic alphabets'', 2008, O.Ed. "The two early Slavic alphabets, the Cyrillic and the Glagolitic, were invented by St. Cyril, or Constantine (c. 827–869), and St. Methodius (c. 825–884). These men were Greeks from Thessalonica who became apostles to the southern Slavs, whom they converted to Christianity.</ref> Rana glagoljska abeceda korištena je u Velikoj Moravskoj između 863. (dolaskom Ćirila i Metodija) i 885. (nakon protjerivanja njihovih učenika) za čitanje i pisanje vladinih i vjerskih dokumenata i knjiga. U ''Velikoj moravskoj akademiji'' ([[Češki jezik|češki]]: Veľkomoravské učilište) koju je osnovao Ćiril, obrazovali su se sljedbenici Ćirila i Metodija, gdje je između ostalih podučavao i sam Metodije. Abeceda se tradicionalno pripisuje Ćirilu. To pripisivanje je izričito potvrđeno papskim pismom ''Industriae tuae'' (880.), kojim se odobrava upotreba staroslavenskog, koji kaže da je abecedu "izumio Konstantin Filozof". Nazivom novog pisma ne treba isključiti mogućnost da su braća koristila ranija slova, već se samo podrazumijeva da do tada slavenski jezici nisu imali zasebno pismo.
Rana ćirilica razvijena je u Prvom bugarskom carstvu [34], a kasnije su je dovršili i proširili učenici Kliment i Naum u ohridskim i ''Preslavskim školama'' cara [[Boris I|Borisa I]] u Bugarskoj<ref>Daniels and Bright, eds. ''The World's Writing Systems.'' Oxford University Press. {{ISBN|0-19-507993-0}}.</ref> kao pojednostavljenje glagoljice koja je poprilično podsjećala na [[Grčki jezik|grčku abecedu]]. Ċiriličku abecedu su razvili učenici Ćirila i Metodija u [[Preslavska književna škola|Preslavskoj njiževnoj školi]] krajem 9. vijeka.
Nakon Ćirilove smrti Kliment Ohridski je pratio Metodija iz Rima do Panonije i Velike Moravske. Nakon Metodijeve smrti 885. godine Kliment je zajedno s Gorazdom vodio borbu protiv njemačkog sveštenstva u Velikoj Moravskoj. Nakon što je proveo neko vrijeme u zatvoru, protjeran je iz Velike Moravske, a 885. ili 886. stigao je do granice Bugarskog Carstva zajedno s Naumom iz Preslava, Angelariusom i eventualno Gorazdom (prema drugim izvorima Gorazd je do tada već bio mrtav). Njih četvero nakon toga poslani su u bugarsku prijestolnicu [[Pliska|Plisku]], gdje im je car Boris I iz Bugarske dao uputstvo da buduće državno sveštenstvo podučava na slavenskom jeziku.
Nakon prihvatanja hrišćanstva 865. godine, vjerski obredi u Bugarskoj vršili su se na grčkom jeziku, a sveštenici su bili poslani iz [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog carstva]]. Bojeći se sve većeg bizantijskog utjecaja i slabljenja države, Boris I je gledao na usvajanje staroslavenskog jezika kao način očuvanja političke nezavisnosti i stabilnosti Bugarske. Zbog toga je osnovao dvije književne škole (akademije), u Pliski i [[Ohrid]]u, gdje se [[teologija]] izučavala na slavenskom jeziku. Dok je Naum Ohridski boravio u Pliski radeći na osnivanju ''Književne škole u Pliski'', Klementu je Boris I dao nalog da u [[Ohridska književna škola|Ohridskoj književnoj školi]] organizuje nastavu teologije budućim sveštenicima na staroslavenskom jeziku. Sedam godina (886–893.) Kliment je podučavao oko 3500 učenika slavenskom jeziku i glagoljici.
▲Južnoslavenski svećenici porijeklom iz reda Ćirila i Metodija u početku su pisali glagoljicom. Međutim, jedan od Ćirilovih učenika, vjerovatno [[Kliment Ohridski]], koji je bio i pisac životopisa o Ćirilu pod nazivom ''[[Žitije
{{Commonscat|Saints Cyril and Methodius}}
| |||